Najjače hrvatsko superračunalo, nazvano Supek, prvo petaskalarno računalo u Hrvatskoj ostvareno tehnologijom HPE Cray s ukupno 8384 procesorske jezgre i 81 grafičkim procesorom, s 32 TB radne memorije, koje daje snagu od 1,25 PFLOP/s, predstavljeno je javnosti potkraj ožujka ove godine .
Superračunalo Supek na raspolaganju je korisnicima kojima je potrebno računalstvo visokih performansi (računalstvo visokih performansi ili HPC), koji izvode aplikacije s vrlo visokim zahtjevima za performansama i kapacitetom različitih računalnih resursa – procesorskih jezgri – ubrzivača poput grafičkih procesora, radne memorije, spremišta te mrežne povezanosti.
Nastalo je u sklopu nacionalnog strateškog projekta ‘Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak’ (HR-ZOO) koji provodi Sveučilišni računski centar (Srce) i partneri u kojem je izgrađena mreža od pet podatkovnih centara u četiri grada, čime su osuvremenjene i tehnološki usklađene dvije usluge. – napredno računanje i virtualni podatkovni centri. Tim je superračunalom uspostavljena jedinstvena nacionalna zajednička e-infrastruktura za razvoj istraživačkih, inovacijskih i poslovnih kapaciteta znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Za neke besplatno
Superračunalo je dobilo ime po hrvatskom znanstveniku, fizičaru i filozofu Ivanu Supeku i omogućit će velike tehnološke, kvalitetne i resursne iskorake usluga Srca. Primjerice, usluga naprednog računanja temelji se na dva resursa: superračunalu Supek i resursu za napredno računanje u oblaku Vrančić, a na resursu za virtualni podatkovni centar Štampar zasnovana je usluga virtualnog podatkovnog centra koja omogućuje izvođenje 1800 redundantnih virtualnih poslužitelja uz 10 PB diskovnog prostora. Sagrađena e-infrastruktura HR-ZOO-a povezana je s paneuropskim e-infrastrukturama i osigurava bolje povezivanje hrvatskoga visokoobrazovnog i istraživačkog prostora s europskim.
Pravo pristupa Supeku daje se za potrebe znanstvenih projekata koji se financiraju iz javnih izvora za koje je najmanje pedeset posto sredstava osigurano u državnom proračunu. Ovo superračunalo moći će besplatno koristiti i gospodarstvo, odnosno one subjekte koji sudjeluju u projektima koji zadovoljavaju navedene kriterije.
Interes su pokazali korisnici HPC-a Srce – računalnog klastera Isabella, prema čijem je izvještaju iz 2022. najveći korisnik Institut Ruđer Bošković, zatim Institut za fiziku, Sveučilište JJ Strossmayera u Osijeku, Farmaceutsko-biokemijski fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, što znači da su zastupljeni HPC-ovi standardni veliki korisnici iz znanstvenih područja fizike, računalne kemije i biologije.
Zbog velike količine grafičkih procesora Supek je iznimno zanimljiv i istraživačima umjetne inteligencije (engl. AI), a Srcu kao korisnike očekuju i ostali fakulteti Sveučilišta u Zagrebu te jedan sa sveučilišta u Osijeku, Splitu i Rijeci. Korisnici superračunalu Supek pristupaju udaljenim mrežnim pristupom na dva pristupna računala: jednom s karakteristikama čvorova s procesorskim resursima i drugom s karakteristikama čvorova s grafičkim procesorima.
S pristupnih računala korisnici izvode svoje aplikacije na superračunalu pomoću sustava za upravljanje poslovima PBS Professional. Koristeći se osobnim računalom, istraživači izvode složene računske izračune. Novo superračunalo nije na svjetskoj rang-listi top 500 superračunala iako je zasnovano na jednakoj tehnologiji (Cray) kao i prvo, treće i osmo računalo na tom popisu objavljenom u studenom 2022. Rang-lista 500 najbržih superračunala u svijetu objavljuje se dvaput godišnje i svaki se put ulazni prag znatno povećava. Prema posljednjoj, onoj iz studenoga 2022., prag je 1,73 PFLOP/s, zato Supek, koji ima 1,25 PFLOP/s, ne može ući na nju.
Nije ni bio cilj doći na tu listu, nego izgraditi jedinstvenu, kompleksnu nacionalnu e-infrastrukturu gradnjom modernih podatkovnih centara u četiri grada povezanih širokopojasnim mrežnim kapacitetima te instalacijom naprednih računalnih, spremišnih i mrežnih resursa osuvremeniti i tehnološki unaprijediti računalne usluge Srca.
– Cilj komponente izgradnje superračunala nikada nije došao na listu top 500 najbržih superračunala s obzirom na dinamiku promjena i na temelju zadovoljavanja širokog spektra aplikacija, a ne dvije ili tri specifične aplikacije oko kojih se gradi superračunalo. Ključ uspjeha superračunala je osiguranje kvalitetne podrške korisnicima te instalacija i optimizacija znanstvenih aplikacija koje istraživači na njemu izvode – poručuju iz Srca.
Izrazito važni projekti
U Hrvatskoj već godinama postoji i superračunalo Bura, i to u Centru za napredno računanje i modeliranje (CNRM) Sveučilišta u Rijeci. U početku se upotrebljavalo samo za znanstvenoistraživački rad, ponajprije Sveučilišta u Rijeci, ali od 2021. u cijelosti je omogućen pristup i ostalim znanstvenicima i gospodarstvu. Upotrebljavaju ga automobilska i farmaceutska industrija, energetika, inženjerstvo, hidrotehnika, brodogradnja…
Ostvarena je suradnja s tvrtkama iz Hrvatske i Europske unije kao što su Rimac Automobili, Xellia, In silico, Kongsberg Maritime, Lürssen Design Center Kvarner, Hydrotec, BfG DE, Kolektor, Gecom… HPC Bura priprema se primati podatke iz jednog od najvećih teleskopa na svijetu, Zvjezdarnica Vere C. Rubin (VRO). U tu svrhu opremljeni su novom podatkovnom infrastrukturom jer se očekuje priljev velike količine podataka pa Bura postaje jedan od najvažnijih superračunala koja se koriste u astronomiji.
– Pristup HPC-u Bura i projekti povezani s njime mogu se ugrubo svrstati u tri kategorije: znanstvenoistraživački projekti, strateški projekti suradnje Sveučilišta i njegovih sastavnica s gospodarstvom te komercijalna upotreba. Znanstvenoistraživački i strateški projekti s industrijom ubrajaju se u kategoriju projekata koji ostvaruju pravo na efektivno neograničen pristup HPC-ovim resursima.
Tu su izrazito važni projekti iz područja fizike, astrofizike i biokemije, biotehnologije i istraživanja lijekova, kao i strateški projekti Sveučilišta – EDIH Adria i North Adriatic Hydrogen Valley. Suradnja i projekti s industrijom, ako su komercijalni, predvođeni Tehničkim fakultetom ili Centrom za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci, najčešće uključuju i komercijalni zakup računalnog kapaciteta, što je uobičajen pristup u većini svjetskih HPC-ovih centara. Područje primjene HPC-a Bura izrazito je raznoliko: od klimatologije, energetike, medicine i razvoja lijekova do fizike, digitalnih tehnologija i inženjerstva općenito.
Opće je ograničenje znanstvene podrške koju možemo pružiti, no ako ona nije nužna, pri čemu govorimo samo o pristupu resursima, projektna primjena nema ograničenja. Jedan od izrazito važnih partnera jest Institut Ruđer Bošković, koji za potrebe istraživanja ima osiguran računalni segment Bure – kaže voditelj službe u Centru za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci. Gordan Janeš.
Rad i rezultati Bure, ističe, rad su tima u kojem su i prof. dr. sc. Lado Kranjčević, koji je i voditelj CNRM-a i dekan riječkog Tehničkog fakulteta, te kolega s tog fakulteta Ante Sikirica. Među projektima koji su se provodili ili trenutno provodili su, primjerice, North Adriatic Hydrogen Valley, European Digital Innovation Hub Adriatic, European Digital Innovation Hub AI4HEALTH.Cro, Računalni model strujanja, poplavljivanja i širenja onečišćenja u rijekama i obalnim morskim područjima, National Competence Centers in the Framework of EuroHPC, Razvoj kontrole sustava i obrane luka od unosa stranih vrsta, Digital Empowering Through HPC Education, Autonomni sustav bespilotnih letjelica za traženje i spašavanje na moru, Dizajn katalitički aktivnih peptida i peptidnih nanostruktura, Razvoj modela za procjenu ponašanja materijala temeljenih na strojnom učenju… Prema Janeševim riječima, članovi CNRM-a, ustrojstvene jedinice koja upravlja radom HPC-a Bura te projektni partneri i suradnici objavljuju više od pedeset znanstvenih radova na godinu, od kojih čak pola u časopisima u kategoriji Q1.
Ključna uloga u istraživanju
– HPC Bura, jedan od najmoćnijih superračunala u Hrvatskoj, imao je ključnu ulogu u potpori istraživanja u hrvatskoj akademskoj zajednici i općenito gospodarstvu. Bura se upotrebljavala u različitim znanstvenim područjima poput astrofizike, biotehnologije, medicine, klimatologije, znanosti o materijalima te općenito u fizici i inženjerstvu.
Pridonijela je poboljšanju kvalitete istraživanja i razvoja u Hrvatskoj pružajući znanstvenicima i istraživačima visokokvalitetan i brz pristup računalnoj infrastrukturi koja omogućuje izvođenje složenih simulacija, analiza i razvoj digitalnih modela. Imala je važnu ulogu u potpori različitim industrijskim sektorima u Hrvatskoj, uključujući farmaceutsku, biotehnološku, energetsku, inženjersku i automobilsku industriju – kaže Janeš.
Što je jače
Pristup superračunalu, dodaje Janeš, omogućio je tvrtkama i organizacijama da brže i učinkovitije razvijaju nove proizvode i usluge, optimiziraju proizvodne procese i smanje troškove. Nadalje, tim superračunalom koriste se i pokretanje ubrzati razvoj
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
