CBDC: Koji su najveći rizici korištenja digitalnih valuta središnje banke?

Velika se obećanja polažu u digitalne vrijednosti središnjih banaka (Digitalna valuta središnje banke, CBDC). Revolucioniranje novca, uklanjanje gotovine, razdvajanje kriminala, jačanje financijske uključenosti i poticanje učinkovitosti samo su neka koja se često spominju. Ovaj ‘obećavajući’ novi proizvod u osnovi je digitalni novac kojeg izdaje središnja banka, a vezan je za fiat vrijednost zemlje. Drugim riječima, to je bankarski stablecoin.

Prema pisanju Atlantic Councila114 zemalja koje predstavljaju više od 95 posto globalnog BDP-a istražuju CBDC, a čak 60 zemalja je u naprednoj fazi istraživanja.

U 2023. godini više od 20 zemalja planira poduzeti značajne korake prema implementaciji CBDC-a. Australija, Tajland, Brazil, Indija, Južna Koreja i Rusija namjeravaju nastaviti ili započeti pilot testiranje ove godine. Europska središnja banka također će vjerojatno započeti pilot projekt sljedeće godine.

Prema Juniper Researchu, vrijednost plaćanja putem CBDC-a doseći će 213 milijardi dolara godišnje do 2030. godine. Ta vrijednost trenutno iznosi 100 milijuna dolara u 2023. godini. To je povećanje od 260 tisuća posto u sedam godina!

Za vlade je privlačnost jasna – nema gotovine, nema organiziranog kriminala. No svijet bez gotovine također znači da nema osobne privatnosti. Za vlade, to možda nije velika stvar, ali za nas ostale, to bi trebala biti velika briga i najbitniji prioritet.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), CBDC-ovi bi mogli ‘akumulirati osjetljiva plaćanja i korisničke podatke u neviđenom opsegu’. Ali ti se podaci mogu koristiti za špijuniranje privatnih transakcija građana, dobivanje sigurnosno osjetljivih informacija o pojedincima i organizacijama, pa čak i krađu novca. Ako je MMF zabrinut, onda bismo svi mi trebali biti zabrinuti.

Privatnost nije jedino što bi CBDC-ovi mogli ukloniti. Sloboda kupnje, prodaje i putovanja mogla bi biti ograničena ovom tehnološkom infrastrukturom. U teoriji, središnja banka ili vlada imala bi sve alate potrebne za ‘isključivanje’ nečije sposobnosti da troši novac. Ova vrsta programibilnog novca trebala bi zabrinjavati sve.

Teško je pronaći prednosti pored mnogih zabrinutosti koje nisu samo teorije zavjere nego utemeljene činjenice.

Gubitak privatnosti, smanjena financijska sloboda, kibernetički rizici i pogoršanje financijske nejednakosti najveći su rizici CDBC-ova.

Gubitak privatnosti

Jedna od najznačajnijih opasnosti CBDC-a je potencijalni gubitak privatnosti za korisnike. Za razliku od fizičkih gotovinskih transakcija, koje mogu biti anonimne, digitalne se transakcije mogu lako pratiti. To znači da bi vlade mogle imati pristup bez presedana financijskih podataka građana, a zabrinutost oko nadzora i kršenja financijske privatnosti sigurno bi uslijedila.

Uz mogućnost praćenja digitalnih transakcija, vlade bi mogle doći do iskušenja da te informacije koriste za nadzor građana, što dovodi do potencijalnih zlouporabe moći. To bi moglo uključiti praćenje političkih disidenata i zviždača ili jednostavno praćenje potrošačkih navika običnih građana.

– CBDC može omogućiti vladinim agencijama i igračima iz privatnog sektora da programiraju ciljanu funkcionalnost pravila. Programiranjem CBDC-a novac se može precizno usmjeriti na ono što ljudi mogu posjedovati i što ljudi mogu raditi – rekao je Bo Li, zamjenik direktora MMF-a.

Mogućnost zlouporabe izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog narušavanja prava na privatnost u okruženju digitalne vrijednosti.

Osim vladinog nadzora, CBDC bi mogao izložiti financijske podatke korisnika trećim stranama, kao što su korporacije ili oglašivači. To bi moglo dovesti do curenja osobnih financijskih podataka jer poduzeća nastoje iskoristiti te informacije u ciljane marketinške ili druge svrhe.

Smanjena financijska sloboda

Osim zabrinutosti za privatnost, CBDC bi mogao narušiti financijsku slobodu. S potencijalom za povećanu državnu kontrolu nad financijskim transakcijama, pojedincima bi njihova sposobnost obavljanja transakcija mogla biti ograničena.

CBDC bi mogao olakšati vladi zamrzavanje ili zapljenu imovine. Zamrzavanje fizičke monetarne imovine zahtijeva sudski nalog, ali bi CBDC mogao pojednostaviti taj proces. Stoga izaziva zabrinutost u vezi s dužnim postupkom i individualnim imovinskim pravima.

guverner saveznih rezervi Michelle Bowman tvrdi da bi ova vrsta kontrole mogla dovesti do politizacije načina na koji se novac koristi.

– CBDC koji bi dopustio ovu vrstu kontrole ne samo da ima potencijal dopustiti vladi da ograniči određene vrste privatne potrošnje ili ograniči pristup bankovnim računima, već bi mogao ugroziti i neovisnost Federalnih rezervi – rekao je Bowman.

Središnje banke također bi mogle lakše provoditi politiku negativnih kamatnih stopaučinkovito kažnjavajući štediše i tjerajući ih da troše ili ulažu svoj novac.

Američki zastupnik u Kongresu Tom Emmer vjeruje da bi to moglo imati dubok utjecaj na individualno donošenje financijskih odluka i autonomiju. Tvrdi da je CBDC programski novac vlade koji se lako može pretvoriti u alat za nadzor.

Cyber ​​​​rizici CBDC-a

Digitalna priroda CBDC-ova čini ih ranjivijima na kibernetičke napade. Zamjenik japanskog ministra financija za međunarodne poslove Regija Masato vjeruje da je kibernetička sigurnost jedan od glavnih izazova s ​​kojima se suočavaju CBDC-ovi.

Hakeri bi mogli ciljati na središnju banku ili pojedinačne korisničke račune, što bi moglo uzrokovati proširene poremećaje u financijskom sustavu.

Uspješni kibernetički napad na infrastrukturu CBDC-a mogao bi dovesti do sustavnog rizika, što bi dovelo do gubitka povjerenja u vrijednosti i širi financijskog sustava. To bi moglo imati ozbiljne gospodarske posljedice jer je povjerenje temeljna sastavnica funkcionalnog financijskog sustava.

Cyber ​​kriminalci bi također mogli usmjeriti svoje napade na pojedinačne korisnike. Mogu iskoristiti sigurnosne slabosti ili koristiti tehniku socijalnog inženjeringa za pristup računima. To bi moglo dovesti do ozbiljnih financijskih gubitaka za žrtve i narušiti povjerenje u digitalnu vrijednost.

Pogoršanje financijske nejednakosti

Provedba CBDC-ova može pogoršati financijsku nejednakost povećanjem digitalnog jaza. Ne može se svatko pristupiti tehnologijama potrebnim za korištenje digitalne valute, kao što su pametni telefoni ili pouzdane internetske veze. To bi moglo nerazmjerno utjecati na zajednice s niskim prihodima i ruralne zajednicešto bi dovelo do daljnje financijske isključenosti.

Iako neki zagovornici tvrde da bi CBDC-ovi mogli potaknuti financijsku uključenost, CBDC iza sebe može ostaviti onu koja je već marginalizirana.

Zamjenik ravnatelja MMF-a ustvrdio je kako bi ‘ako budu loše osmišljeni, CBDC-ovi mogli dovesti do rizika za financijsku stabilnost’.

Pojedinci bez pristupa digitalnim uređajima ili internetskim vezama mogli bi se naći u značajno nepovoljnom položaju. Možda se neće moći sudjelovati u digitalnom financijskom ekosustavu.

CBDC bi također potaknuo ovisnost o tehnologiji za pristup financijskim uslugama. U slučaju tehničkih kvarova, prirodnih katastrofa ili drugih poremećaja, to oslanjanje na tehnologiju moglo bi ranjivo stanovništvo ostaviti bez pristupa njihovim sredstvima i povećati postojeće financijske nejednakosti.

Prijelaz na CBDC mogao bi negativno utjecati i na malu podu