Bankarski sektor u Srbiji gotovo udvostručio zaradu u 2022., minusa nije bilo

Bankarski sektor u Srbiji prošle je godine, prema financijskim izvještajima banaka, zaradio rekordnih 742,4 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije kada je dobit svih banaka iznosila oko 383 milijuna eura, piše Danas.

Slika o profitu banaka, doduše, donekle je iskrivljena izvanrednim neto profitom (poslije plaćenog poreza) AIK banka koja je prošle godine iznosila nevjerojatnih 222,8 milijuna eura.

Od dobiti prije poreza od oko 260 milijuna eura, oko 220 milijuna eura prikazano je u prihodima, a koji su rezultat ostalih preuzimanja Sberbanke od strane AIK banke. Plaćeni porez na dobit te banke iznosio je 35 milijuna eura.

Prihodi od kamata
AIK banka je 1. ožujka 2022. godine dobila zeleno svjetlo za preuzimanje Sberbanke koja je odmah preimenovana u Našu AIK banku, da bi 8. rujna bila pripojena AIK banci. Iza AIK-a dobila je Banca Intesa sa 108 milijuna eura u prošloj godini, a prvih šest po visini neto su dobili i OTP sa 92,6 milijuna eura, Reiffeisen banka sa 82,6 milijuna eura, dok su NLB Komercijalna i Unicredit banka imale neto dobit od po 71,4 milijuna eura.

Za razliku od 2021. niti jedna banka nije zabilježila gubitak. Rast kamata koji je započeo prošlog ljeta donio je značajno povećanje prihoda banaka. Neto prihod od kamata (kada se od kamata koje banke zaračunavaju oduzmu kamata koje banke plaćaju, prvenstveno na depozite i štednju) dosegnuo je 1,25 milijardi eura, što je 14 posto više od 2021. godine.

Relativni rast prihoda od provizije i naknada bio je još veći. Na ime neto naknade i provizije banke su lani platile 573 milijuna eura, što je za više od petine bolje nego 2021. Pritom je imovina banaka porasla za oko 15 posto na ukupno 45 milijardi eura.

Konsolidacija u bankarskom sektoru traje već nekoliko godina, a osim smanjenja broja banaka na 20, ubrzo na 19, dovela je i do velikog rasta na velike i male. Šest najvećih kontrolira 75% cijelog sektora imovine. U slučaju profita koncentracija je još veća. Prvih šest banaka ostvarilo je 87% ukupnog dobiti sektora.

Najveća banka u Srbiji na kraju 2022. bila je Intesa s aktivnošću od sedam milijardi eura, što je bilo dovoljno za 15,6 posto tržišta. Druga najveća bila je mađarska OTP banka, nastala preuzimanjem Societe Generale i Vojvođanske banke s 14 posto. AIK banka, u vlasništvu Miodraga Kostića, već je završila veliko preuzimanje Eurobanke Direktne banke 2023. godine. Zajedno su te dvije banke na kraju 2022. imale 13,5% tržišnog udjela.

Između njih su Unicredit (11 posto), NLB Kombank (10,4 posto) i Reiffeisen koji je lani preuzimanjem Credit Agricole banke povećao tržišni udjel na 10,1 posto. U kategoriji srednjih banaka ostale su samo državna Poštanska štedionica sa 7,5 posto i Erste banka sa 6,6 posto tržišnog udjela.

Bit će još preu