Što u suštini znači da Internet postane ljudsko pravo? To znači da država svojim stanovnicima garantira pristup internetu. Kada se Internet prepoznaje kao ljudsko pravo, to znači da svaki pojedinac ima pravo na pristup internetu i koristi ga kako bi ostvario svoje temeljne ljudske slobode i prava. To uključuje pravo na slobodu izražavanja, pristup informacijama, obrazovanje, sudjelovanje u javnom životu i druga prava koja se mogu ostvariti putem interneta. Poznavanje interneta kao ljudskog prava ima nekoliko implikacija. Prvo, države imaju odgovornost osigurati pristup i infrastrukturu interneta svim svojim građanima bez diskriminacije. To uključuje i osiguravanje pristupa ranjivim skupinama, ruralnim područjima i drugim marginaliziranim skupinama.
Drugo, priznavanje interneta kao ljudskog prava podrazumijeva zaštitu slobode izražavanja na internetu. Države bi trebale osigurati da nema neopravdanih ograničenja pristupa informacijama i slobode izražavanja na Internetu, osim u slučajevima kada su takva ograničenja strogo nužna i razmjerna zaštita drugih temeljnih prava ili interesa.
Konačno, priznanje interneta kao ljudskog prava stavlja na odgovornost države za zaštitu privatnosti i podataka korisnika na internetu. To uključuje donošenje zakona i politike osiguranja sigurnosti i zaštite podataka, kao i reguliranje pristupa i nadzora interneta radi planiranja zlouporabe.
Ne znam zašto bi se netko uopće protivio tome da Internet postane pravo svih ljudi jer očito više to nije nikakav luksuz nego što je Internet nužda većini ljudi pri poslu koji rade, zarađuju i opstaju. Naravno da će ljudi biti podijeljeni i da će postojati raznorazni strahovi kod pojedinaca tipa ako bi baš svi u svijetu imali Internet. Pretpostavljam da bi to bili strahovi poput kibernetičkih napada, špijunaže i sl.
Tko je to uopće pokrenuo?
Jedni od najpoznatijih aktera pokretanja te inicijative su:
Organizacija Ujedinjenih naroda (UN): UN-ova posebna izvjestiteljica za slobodu izražavanja, Irene Khan, pozvala je 2009. godine na priznavanje pristupa internetu kao temeljnog prava. Također je postojala inicijativa koju je podržao UN-ov Forum za upravljanje internetom (IGF).
Organizacija Amnesty International: Amnesty International aktivno se bavi promicanjem digitalnih prava i pristupom internetu kao ljudskim pravima. Oni zagovaraju slobodu izražavanja na internetu, zaštitu privatnosti i digitalnu sigurnost.
UNESCO: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) također se zalaže za priznavanje interneta kao ljudskog prava. Ističu važnost digitalne pismenosti i pristupa obrazovanju putem interneta.
Nevladine organizacije (NVO): Različite nevladine organizacije, kao što su Electronic Frontier Foundation (EFF), Human Rights Watch (HRW) i Access Now, aktivno se bore za digitalna prava i priznavanje interneta kao ljudskog prava. Ističu pitanja slobode izražavanja, pristupa informacijama i privatnosti na internetu.
Što je do sada po tom pitanju poduzeto?
Nekoliko je zemalja poduzelo korake za eksplicitno priznavanje pristupa internetu kao temeljnog prava, smatrajući da je nužno da pojedinci u potpunosti koriste svoja prava na slobodu izražavanja, informacija i sudjelovanja u digitalnom dobu.
Primjerice, Estonija je 2000. godine postala prva zemlja u svijetu koja je pristup internetu proglasila ljudskim pravom. Finska je to učinila 2010. godine, učinivši širokopojasni pristup internetu zakonskim pravom svakog građanina. Godine 2016. Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda donijelo je nužnu rezoluciju kojom se osuđuje namjerno ometanje pristupa internetu od strane vlada i naglašava važnost slobode izražavanja na internetu.
Druge zemlje, poput Francuske, Grčke i Kostarike, priznale su pristup Internetu kao temeljno pravo kroz razne pravne okvire ili sudske odluke. Međutim, opseg i provedba ovih prava mogu varirati.
Zaključujem da se čak iu zemljama u kojima pristup Internetu nije izričito priznat kao ljudsko pravo, treba premostiti digitalni jaz i osigurati širi pristup Internetu, s obzirom na njegovu sve veću važnost u današnjem digitalnom društvu.
Smatrate li ovu inicijativu utopističkom i biste li je podržali da možete?
Upitnik Glasanje do 9.7.2023. Glasanje zatvoreno
Više o temiIzvor:Bug.hr