Ostaje nada da će češki ulagač dati zamah tehnološki zaostalom brendu Luke Rijeka

Prošloga tjedna Hanfa je odbacila zahtjev švicarske tvrtke Zentralschweizerische Investment Holding AG, podnesen u travnju ove godine, za odobrenje objave dobrovoljne ponude za preuzimanje tvrtke Luka Rijeka. U obrazloženju stoji da Švicarci nisu na vrijeme dostavili svu potrebnu dokumentaciju usprkos opetovanim Hanfinim zahtjevima.

Tako je potencijalni ulagač u Luku Rijeka zasad otpao (riječ je o novoosnovanoj tvrtki u Švicarskoj), što u Upravi Luke Rijeka nisu htjeli komentirati, pa je sada jedini strani ulagač češki Luke Avizicije koji je u svibnju dao ponudu za preuzimanje nakon što je preuzeo 33,73 posto njezinih dionica od poljskog OT Logisticsa. Stekavši taj udio, bio je obvezan uputiti ponudu za preuzimanje te sad ima ukupno 34,64 posto dionica. Inače, riječ je također o novoosnovanoj tvrtki, utemeljenoj lani u prosincu, čiji je vlasnik CE Industries sa sjedištem u Pragu, a čiji je pak vlasnik tamošnji poduzetnik Jaroslav Strnad.

OT Logistics se povukao (prije se napisao da se Poljaci, najblaže rečeno, nisu najbolje snašli kao ulagači), no iako je Uprava Luke Rijeka na čelu s Duškom Grabovcem i članicom Marinom Cesarec Dorčić objavio je na Zagrebačkoj burzi da je cijena preuzimanja od 8,40 eura po dionici koju je dala Port Acquisitions poštena ponuda, izrazio sumnju u realnost planova te tvrtke.

Naime, Česi očekuju rast u kontejnerskom prometu najmanje od 10 do 15 posto na godinu, no, kako se izjasnila Uprava na Zagrebačkoj burzi, to očekivanje nije obrazloženo i nije jasno na čemu se temelji. Taj plan mogao bi se temeljiti jedino na pretpostavci o izgradnji nizinske željezničke pruge, na što ni Port Acquisitions ni Luka Rijeka ne mogu utjecati.

– Dakle, kao glavni uvjet za povećanje lučkih navodi se gradnja nizinske pruge, koja nije ni blizu početka. Stoga je navodno planirano povećanje kapaciteta do 60 milijuna tona tereta do kraja koncesijskog ugovora neutemeljeno – naveli su u Upravi.

No život ide dalje, ove godine slijede velika ulaganja. Do kraja 2023. u Luci Rijeka planiraju završiti radove na projektu CEF Rijeka, nakon čega će se teret brže prekidati. Naime, iskoristit će se cjelokupna operativna površina Terminala Rijeka (terminal za generalni teret i terminal za žitarice – silos), gdje tvrtka trenutno ima ograničenja u operativnim aktivnostima zbog izvođenja građevinskih radova), što će omogućiti povećanje pretovarene količine tereta, a zatim i povećanje učinkovitosti poslovanja.

Velika ulaganja

Projekt CEF Rijeka počeo je lani kad je uloženo 7,2 milijuna eura (54 milijuna kuna), a završeni su i radovi na terminalu za rasute terete u Bakru te su isplaćena ukupno sufinancirana sredstva Europske izvršne agencije. Prošle se godine također u infrastrukturu i uređivanje površine postojećeg platoa za kontejnerski depo uložilo 450 tisuća eura (3,4 milijuna kuna), kao iu kupnju dviju brodica za potrebe pružanja usluga servisa priveza i odveza, vrijednih 245 tisuća eura (1,8 milijuna kuna). Među najvećim lanjskim ulaganjima bilo je ono u terminalu na Škrljevu (prenamjena skladišta br. 5 koje je prvotno služilo za skladištenje generalnog tereta u skladište za kondicionirane terete – hladnjaču), vrijedno milijun i pol eura (11,4 milijuna kuna).

Inače, u prethodne dvije godine najviše se uložilo u odnosu na proteklo petogodišnje razdoblje. Od 2018. do 2022. Luka Rijeka ostvarila je ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu od 32,2 milijuna eura (241,5 milijuna kuna), s time da su najveća, kako objašnjava Liderov analitičar Nikola Nikšićbila 2021. (10,9 milijuna eura ili 81,8 milijuna kuna) i 2022. (9,7 milijuna eura ili 72,8 milijuna kuna).

Dotrajala oprema

Ove godine nastavljaju izvoditi radove: u prvom tromjesečju investirano je 2,3 milijuna eura (17,3 milijuna kuna) u lučku infrastrukturu, a počeo je i remont obalne dizalice nosivosti od 32 tone na Terminalu Rijeka, za što će se izdvojiti 365 tisuća eura (2,7 milijuna kuna). Početkom ožujka isporučeni su motorni viličari nosivosti od 33 tone i 25 tona ukupne nabavne vrijednosti 742 tisuće eura (5,6 milijuna kuna).

– Plan kapitalnih izdataka (CapEx) za 2023. sadržava još velika ulaganja koja planiramo financirati vlastitim novcem. Isto tako očekujemo povući sufinancirana sredstva Europske izvršne agencije za CEF Rijeka u ukupnom iznosu od 85 posto investicije, čime bismo potvrdili uspješnost tog projekta – poručuju iz Luke Rijeka.

Ulaganja su bitna za tu kompaniju jednostavno zbog dotrajalosti opreme, što ističu i njezini čelnici. Zato planove i temelje ‘na realnim ulaganjima u nove strojeve zbog dotrajale opreme i osnovnih sredstava potrebnih za rad’. Tek kad se postigne optimalna razina obnove sredstava, razmišljat će se o daljnjim koracima, što znači da se sada ne namjeravaju ulagati u umjetnu inteligenciju, što je bilo jedno od naših pitanja.

Riječ je, očito, o najvećoj slabosti Luke Rijeka, što se možda najbolje vidi usporedbom te tvrtke s uspjehom djelatnosti. Nikšić navodi da su EBITDA i EBITDA u martu, iako znatno poboljšani (od 0,7 posto za 2021. do 6,7 posto za 2022. godinu, što je čak devet puta više), još znatno niži u odnosu na vrijednost koju je ostvarila cijela djelatnost (22 poduzeća) – od 19,3 posto za 2021. do 23,8 posto za 2022. U kompaniji kažu da je ostvarena EBITDA od 6,7 milijuna eura (50,1 milijun kuna), godinu prije iznosila je 640 tisuća eura (4,8 milijuna kuna). I prosječne mjesečne plaće i naknade za 2022. godinu, koje su iznosile 1162 eura (8715 kuna), manje su u odnosu na prosjek djelatnosti za 90 eura, odnosno za 7,7 posto.

Najbolja godina

Ukupni prihod