Češkoj i Rumunjskoj prijeti ozbiljna valutna kriza u idućih godinu dana

Dvije članice Europske unije Češka i Rumunjska mogle bi se u idućih godinu dana suočiti s ozbiljnom valutnom krizom, a daleko od jačeg pada vrijednosti domaće valute nije ni Mađarska, objavila je ovih dana vodeća japanska investicijska banka Nomura koja se sa svojim Damoklovim indeksom prometnula u vodećeg svjetskog prognozera valutnih kriza.

Japanci su u najnovijem izvještaju izdvojili četiri države kao visokorizične, a to su Turska, Češka, Šri Lanka i Rumunjska. Mnogi su odmah primijetili kako se valutni rizici sele u EU i to među članice koje su zbog političkih razloga odbijale uvesti euro te se bore s valutnim oscilacijama, ali i inflacijom koja je znatno iznad prosječnih razina u EU.

Trio šokova
“Prema našem mišljenju, trio šokova – pandemija, rat i visoka inflacija – proširio je nejednakost na tržištima u nastajanju”, rekao je Rob Subbamaran, Nomurin voditelj globalnog makro istraživanja. “U nekim su zemljama temelji relativno zdravi, dok su se u drugim fiskalne pozicije značajno pogoršale, zajedno sa sve većim deficitom tekućeg računa, nedovoljnim deviznim rezervama i duboko negativnim realnim kamatnim stopama”, dodao je.

Uz četiri zemlje u kojima je Turska u najvećem riziku, Nomura tvrdi da su još Čile, Mađarska i Brazil blizu praga akutnog rizika. Pojavljivanje Češke u negativnom kontekstu predstavlja najveće iznenađenje iz Nomurina paketa jer se radi o nisko-zaduženoj državi sa solidnim ekonomskim pokazateljima.

Japanci smatraju da će se ta zemlja u idućih godinu dana odlučiti na jaču devalvaciju češke krune zbog novonastalih ekonomskih neravnoteža. Češki su mediji upozorenje Nomure protumačili kao ozbiljnu kritiku rada češkog premijera Petra Fiale koji ima problema sa stavljanjem deficita pod kontrolu, a nimalo ne laska što je zemlja stavljena u istu ravan sa visokozaduženom Šri Lankom.

Češka se, inače, nalazi među 20 zemalja s najvećim deviznim rezervama u svijetu pa su pojedini češki ekonomisti uzvratili japanskoj investicijskoj banci da sudjeluju u špekulativnim napadima na krunu. Hrvatska se nakon ulaska u eurozonu svrstala u skupinu sređenih država što se ogleda i u cijeni javnog duga, odnosno prinosu na desetogodišnje hrvatske obveznice koji je trenutno samo 1,5 postotnih boda veći od prinosa na njemački ‘bund’.

Hrvatska u dobroj situaciji
Njemačka se, na primjer, zadužuje na rok od deset godina uz 2,55 posto kamata, Austrija 3,19, Slovenija 3,44, Slovačka 3,69, a Hrvatska 3,89 posto. Talijani s druge strane moraju platiti 4,19 posto kamate na svoj javni dug, Bugarska 4,29, Češka 4,39, Poljska 5,70, Rumunjska 6,90 a najskuplje se zadužuje Mađarska sa 7,7 posto.

“Otklanjanje rizika valutnih kriza jedan je od važnih učinaka uvođenja eura. Mi imamo prilično dobru fiskalnu situaciju, javni dug nam se smanjuje u odnosu na BDP, imat ćemo višak na tekućem i na kapitalnom računu”, prokomentir