HUB: Stabilan rast između 2 i 3 posto te snažan oporavak realnih plaća

U prosincu prošle godine prevladavali su sivi tonovi. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka očekivali su stopu rasta BDP-a od svega 1,3 posto u ovoj godini, uz raspon od 1,0 posto do 1,8 posto između najvećeg pesimista i najvećeg optimista. I s takvom prognozom bili su optimističniji od Vlade RH (0,7 posto), HNB-a (1,0 posto) i Europske komisije (1,0 posto). U međuvremenu, recesija je izostala, čak i ona ‘tehnička’ – dva tromjesečja zaredom bez rasta. Svi su korigirali svoje procjene za ovu godinu prema gore. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka također: oni očekuju rast ove godine po stopi od 2,5 posto, navodi se u priopćenju Hrvatske udruge banaka. Raspon optimista i pesimista izrazito je uzak, između 2,4 posto i 2,6 posto. Zanimljivo je da su glavni ekonomisti sada malo manje optimistični od HNB-a koji očekuju rast po stopi od 2,9 posto.

Na rast će najviše utjecati investicije (5,1 posto) i izvoz robe i usluga (3,2 posto). Zatim slijede državna potrošnja, s očekivanim rastom od 2,9 posto, i osobna potrošnja s očekivanim rastom od 1,8 posto u ovoj godini.

Brz oporavak realnih plaća

Razmjerno spor oporavak osobne potrošnje ne čini se usklađen s očekivanim kretanjem realnih plaća. Snažan oporavak se već dogodio: prosječna neto plaća isplaćena u svibnju za travanj (1,122 eura) bila je za 12 posto više nego u istom mjesecu 2022. Korigiramo li nominalni rast za inflaciju u svibnju (7,9 posto), dolazimo do stope oporavka realnih plaća od gotovo 4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Glavni ekonomisti predviđaju da će se takva kretanja nastaviti.

Gospodarski rast i kronični nedostatak radnika (stopa nezaposlenosti očekuje se na 6,6 posto) tjeraju plaće prema gore, a inflacija usporava. Prosječne cijene potrošača za cijelu 2023. očekuju se na 7 posto višoj razini u odnosu na prosjek 2022., a prosjek prosjeka godine za prosječnu nominalnu bruto plaću očekuju se na 11,1 posto što daje realan rast plaća od oko 4 posto na godišnjoj razini. U tom grmu leži zec koji bi mogao još brže istrčati dionicu 2023. od predviđene stope od 2,5 posto.

Financijski dio: bez iznenađenja

Iako samo najveći optimist očekuje proračun opće države u skladu s vladinim planom (saldo -0,7 posto BDP-a), najveći pesimist prognozira deficit od 2,0 posto, općenito slika daljnje fiskalne stabilizacije pronašla je odraz u nastavku smanjenja omjera javnog duga i BDP-a. Približno uravnoteženo saldo bilance plaćanja i kamatne stope čiji se daljnji značajan rast ne očekuje, zaokružuju sliku iznimno stabilnog financijskog okružja u ovoj godini.

Prognoza ekonomista desetogodišnji prinos na državne obveznice na razini od 3,9 posto, što je neznatno više od trenutnih razina na tržištu (oko 3,7 posto). Iza toga se krije pretpostavka da je aktualni ciklus rasta kamatnih stopa Europske središnje banke blizu svoga kraja, što znači da će se i inflacija postupno primiriti.

Zagonetka zvana 2024.

Kako smo već zagazili u drugu polovicu 2023. godine, vrijeme je za prikaz očekivanja za sljedeću godinu. Na prvi pogled, iduća godina će biti repriza ove.

Glavni ekonomisti očekuju nastavak rasta po stopi od 2,7 posto (s vrlo uskim rasponom prognoze). Uslijed smirivanja inflacije (prosječno 3,5 posto u 2024.) i nastavak napetih situacija na tržištu rada, osobna bi potrošnja trebala rasti snažnije prije ove godine (po prestanku od 3,2 posto), uz nešto slabiji rast od bruto ulaganja prije ove godine (3,9 posto), ali uz i dalje snažan rast izvoza roba i usluga (4,3 posto).

Fiskalne prognoze su nešto manje optimistične: 2024. je izborna godina i glavni ekonomisti mahom očekuju veći deficit nego ove godine. Međutim, treba primijetiti da je kod prognoza izvoza za 2024. došlo do očitog razilaženja naših prognozera: najveći optimist očekuje rast porasta od 6,5 posto, dok najveći pesimist prognozira rast postotka od svega 2,5 posto.

Iza takvog raspona prognoza izvoza kriju se donekle različite pretpostavke o kretanju europskog gospodarstva. Kao prvo, treba uočiti da svi glavni ekonomisti očekuju malo niže kamatne stope na kraju 2024. u odnosu na kraj ove godine. Takva su kretanja karakteristična za razdoblja usporavanja rasta ili recesije. Budući da se o mogućoj recesiji u EU govori već neko vrijeme, a Njemačkadio država na Baltik ja Mađarska su u prvom kvartalu ove godine već zadovoljile uvjet tehničke recesije, postavlja se pitanje kolika je vjerojatnost da kraj 2023. i početak 2024. u Europskoj uniji budu obilježeni tmurnijskom gospodarskom slikom od aktualne. Zbog toga je Hrvatska udruga banaka u kratkoj anketi upitala glavne ekonomiste očekuju li recesiju u EU i kako procjenjuju mogućnost da će moguća recesija prijeći na značajnije usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva?

Dva ekonomista otklanjaju takvu mogućnost: recesije neće bit