U posljednjem izdanju HUP-ovih kvartalnih izgleda istaknuli su se nadolazeći redizajn fiskalnih pravila prije izbora u EU 2024 kao jedan od ključnih i podcijenjenih europskih domaćih rizika. Ako se ne donese na vrijeme i razumno, može doći do agresivnijeg fiskalnog stezanja, jačanja recesije ili deflacijskih pritisaka.
Također, scenarij u kojem bi pojedine nacionalne vlade morale birati između hitnih ulaganja te bolnog smanjenja potrošnje, razbuktao bi političke rizike u barem nekoliko članica Europske unije.
Ključne točke prijedloga fiskalnih pravila Europske komisije iz travnja ove godine uključuju:
- Produženi četverogodišnji okvir fiskalne prilagodbe u korist visokozaduženih članica EU-a uz zadržavanje nominalnih kriterija javnog duga ispod 60 posto BDP-a te proračunskog deficita ispod 3 mjesto BDP-a
- Članice EU mogu produžiti fiskalnu prilagodbu na razdoblje do tri godine uz uvjet jačanja reformskih ambicija i ulaganja u korist održivosti javnog duga te u skladu sa zajedničkim razvojnim ciljevima na razini EU
Zakonodavni paket Komisije, u svom fokusu na neto primarnu proračunsku potrošnju, mogao bi potencijalno pojednostaviti fiskalna pravila, smanjiti njihovu procikličnost i konačnici olakšati usklađenost. Istodobno, bilo bi korisno ojačati ulogu nacionalnih fiskalnih odbora u tehničkom vrednovanju fiskalnih planova u korist sveobuhvatnijeg praćenja provedbe fiskalne prilagodbe. Na taj način, smatraju u HUP-u, omogućeno je članicama EU da u “dobrim” vremenima grade “amortizere” za križna vremena. Sukladno tome, za očekivati je da financijska tržišta nagrađuju smanjenu neizvjesnost kroz relativno manji spread na državne obveznice.
S obzirom na, s jedne strane, povećane izazove za javne financije nakon nedavnih kriza i, s druge strane, potrebu za javnom potrošnjom na zelenu i digitalnu tranziciju, kao i starenja stanovništva, važno je pojačati pozornost na povećanje kvalitete potrošnje koja podržava rast.
U tom je kontekstu nedavno Europska komisija
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
