Hrvoje i Lidija Gregačević (Apimel): Namjeravamo uložiti milijun eura i izvoziti pedeset posto proizvoda

Na domaćem tržištu pčelinji proizvodi koji stižu iz Višnjevca pokraj Osijeka poznati su već godinama, nalaze se na policama mnogih trgovačkih lanaca i ljekarni. Druga generacija preuzela je upravljanje obiteljskom tvrtkom prije četiri godine, povećala je izvoz i prihod te povećala nove proizvode

Slatkasti miris meda koji se širi dvorištem tvornice Apimel unutra dodatno pojačavaju mirisi propolisa, matične mliječi i cvjetnog praha, prirodne baze za četrdesetak mednih proizvoda koliko ih u portfelju ima ta tvrtka za proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda. Apimel je obiteljska tvrtka koja posluje od 1994. godine kada su osnovali supružnici Zlatko ja Katica Gregačević u Višnjevcu pokraj Osijeka. Zlatko se bavio pčelarstvom, ai danas ima sto košnica pčela, čije se fotografije ponosno pokazuju na mobitelu, te je bio logičan slijed da svoj hobi, kada su to prilike dopustile, pretvori u posao od kojeg njegova obitelj živi već tri desetljeća.

No danas su Zlatko i Katica umirovljenici, Apimelom upravlja druga generacija: njihov sin Hrvoje ekonomist je i komercijalni direktor tvrtke, a kći Lidija, inženjerka, vodi financije. Roditelji se ne petljaju djecu u posao, posve su se povukli iz tvrtke 2018. godine i ostavili im čistu situaciju, tvrtku bez dugova i kredita. Nasljednicima posve vjeruju jer su Hrvoje i Lidija već u dječjoj dobi svaki slobodan trenutak provodili u tvrtkama te se može reći da imaju dvadesetogodišnje neslužbeno poduzetničko iskustvo.

S mladima stigle promjene

Kad su preuzeli tvrtku, brat i sestra unaprijedili su posao na nekoliko razina: smanjili su neke troškove, povećali su novu liniju proizvoda Dermamel, povećali su prodaju i izvoz na tržište Francuske, Kosova, Njemačke i Slovenije te su se više posvetili promidžbi Apimelovih proizvoda na inozemnom tržištu sudjelujući na najvećim svjetskim sajmovima hrane i pića. Na domaćem tržištu nastavili su već prokušan i uspješan model oglašavanja putem društvenih mreža Facebooka i Instagrama kombinirajući promociju asortimana proizvoda s nagradnim igrama, što su kupci vrlo dobro prihvatili.

Hrvoje i Lidija čine sve ono što njihovi roditelji, orijentirani samo na domaće tržište, tijekom svog radnog vijeka nisu ni pomišljali. Njih dvoje trenutno rade na osmišljavanju novih proizvoda, povećanju izvoza sa sadašnjih 15 na 50 posto, zbog čega trenutno pregovaraju s klijentima u Americi, te pripremaju nove investicije.

U početku je Apimelova ponuda bila skromna i orijentirana samo na sortni med: cvjetni, bagrem i lipu, a od 1994. paletu proizvoda obogatio je propolisnim kapima, propolisnim sprejom, medom s ljekovitim biljem, pčelinjom masti, sirupom… Danas Apimel ima četiri linije proizvoda : Apimel Classic, Apimel Plus, Apimel Premium i Dermamel. U ponudi ima i program HoReCa iu tom segmentu drži 60 posto udjela. Hrvoje tvrdi da su u tom prodajnom kanalu dostigli najviše što su mogli te da bi možda još mogli uzeti pet do deset posto toga tržišta, ali pametnije im se usmjeriti na povećanje izvoza.

Od garaže do velikih investicija

Poduzetnička priča obitelji Gregačević počela je skromno u garaži u dvorištu njihove obiteljske kuće u Višnjevcu. Nakon nekoliko godina supružnici Gregačević u istom su dvorištu sagradili proizvodni prostor površine 250 metara četvornih, koji je 2003. zbog rasta potražnje postao pretijesan te su 2005. kupili pustu livadu u Zoni maloga gospodarstva Sajmište na ulazu u Bizovac, slavonsko selo udaljeno petnaestak kilometara od Osijeka. . Na toj su livadi podigli poslovnu zgradu površine 1300 metara četvornih s uredskim i skladišnim prostorom i danas imaju petnaest zaposlenih.

U prvom dijelu proizvodno-poslovne zgrade nalaze se uredi i dvorana za sastanke s klijentima, au drugom su proizvodni pogon i skladište. Cijeli prostor je vrlo uredan i savršeno čist, au proizvodni pogon može se ući samo u zaštitnom odjelu, prema pravilima kakva vrijedi za svaku prehrambenu industriju. U njemu je sustav od nekoliko bačvi od inoksa za proizvodnju u kojem se med zagrijava na određenoj temperaturi i pretače, ‘kuhaju’ se propolisne kapi i sirupi, pastile, razni dodaci hrani… te medni liker Medica, nagrađen na sajmu pića u Chicagu. Medicu izvoze u Njemačku i prodaju na domaćem tržištu, ali ne namjeravaju razvijati nova alkoholna pića na bazi meda.

– U gradnju tvornice naši su roditelji 2005. godine uložili milijun i pol eura. Raditi je počela 2007. i bila je prva velika tvornica za proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj. Nakon što su Apimel počeli kopirati klijente, ali smo za razliku od njih već platili kredit i idemo u nove projekte. Što želite veći standard, to su veći zahvati i treba višemilijunsko ulaganje da bi sve funkcioniralo – ističe Hrvoje.

Skupi domaći med

Apimel može preraditi 1500 tona meda na godinu, no zasad prerađuje samo 800 tona. Od jednog kilograma meda može se, primjerice, dobiti sto bočica sirupa. Od tih 800 tona čak je 760 tona cvjetnoga meda, koji je najtraženiji na tržištu. No većina tog meda nije plod hrvatskih pčela. Primjerice, pčele obitelji Gregačević proizvele su nekoliko tona medija, ovisno o tome kakva je godina, što nije niti jedan posto od potrebne količine. U ukupnoj količini meda koju Apimel preradi samo je 35 posto hrvatskog meda, ostatak je iz uvoza. Hrvoje naglašava da je med burzovna roba te da ga se prodaje na europskom i azijskom tržištu.

– Ne uvozimo med zato što želimo, nego zato što moramo. Upotrebljavali smo hrvatski med do 2013., ali otkad je Hrvatska u EU-u, domaći pčelari med prodaju na stranim tržištima. Domaći skup, u nabavnoj je cijeni po kilogramu prosječna razlika između domaćeg i uvoznog 40 posto. Primjerice, nabavna cijena hrvatskog medija je 3,40 eura po kilogramu, a uvoznoga dva eura. U Bugarskoj i Rumunjskoj med je 30 posto jeftiniji nego u Hrvatskoj, a kvalitetan je kao hrvatski jer imaju više pčelara. Nama nedostaju profesionalni pčelari