Vlada kompletira dokumentaciju za svježih 700 milijuna eura

Sve su procjene da će se novac za obnovu od potresa iz sredstava Fonda solidarnosti EU u cijelosti iskoristiti do isteka roka krajem lipnja, a jučer je vjerovao predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Od ukupno milijardu eura (683 milijuna za zagrebački i 320 za petrinjski potres) do danas je iz tog fonda iskorišteno oko 700 milijuna. Ne, za potrebe obnove na raspolaganju bit će i gotovo 1,2 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno instrumenta EU iduće generacije (EU Next generation), istaknuo je premijer.

Hrvatska se u pogledu tzv. bespovratnih sredstava Mehanizam za oporavak i otpornost dosad je pokazao jednom od revnijih članica Unije. Uz 800 milijuna eura na ime predfinanciranja dosad su joj isplaćene dvije tranše od po 700 milijuna eura za koje je trebalo ispuniti niz “domaćih zadaća” zacrtanih NPOO-om.

U provedbi nacionalnog plana zasad se pokazao trećom u EU (brže su bile samo Španjolska i Italija). A uz već isplaćene 2,2 milijarde, trenutno se punom parom radi na kompletiranju dokumentacije za slanje zahtjeva za treći obrok plaćanja, također vrijedan 700 milijuna eura. Budući da joj je iz EU-ova Mehanizma do 2026. na raspolaganju ukupno 5,5 milijardi eura, to znači da će za nekoliko mjeseci biti na 53 posto isplate.

Treća tranša za Hrvatsku podrazumijeva ispunjenje čak 45 indikatora koji se odnose na reforme i investicije, definiranih kroz tzv. ključne faze (prekretnice) i ciljane vrijednosti (ciljevi). Riječ je o pokazateljima čiji su rokovi izvršenja smješteni u drugu polovinu prošle godine.

Ne, nakon toga slijedi faza sređivanja dokumentacije, a prije samog slanja novog zahtjeva za plaćanje Bruxellesu prethodi i proces dokazivanja ispunjenja indikatora zacrtanih operativnim sporazumom o provedbi NPOO-a. Tako već neko vrijeme s misijom Europske komisije zapravo pregovara i uvjerava da pojedine zadaće i sadržajno zadovoljavaju zadano ostvarenje.

Zvonimir Savić, premijerov savjetnik za ekonomska pitanja koji je pri izradi NPOO-a dobio ulogu glavnog koordinatora za taj plan, potvrđuje kako misija EK dosta detaljno inzistira na tim dokazivanjima. Kako bi do samog slanja zahtjeva moglo proći još nekoliko tjedana, s obzirom na to da dovršenje procjene uz pozitivnu ocjenu Komisije podrazumijeva i potvrdu Gospodarskog i financijskog odbora, sljedeća uplata mogla bi se stići krajem ljeta.

Prve dvije tranše koje je trebalo “zaslužiti” ispunjenjem niza indikatora (prva ukupno 25, a druga 34) Hrvatske su uplaćene u lanjskom srpnju i prosincu, a drugu su prije nje dobile tek Španjolska i Italija. Dvije tranše isplaćene su za samo sedam-osam država članica.

Približno pola ih još nije dobilo ni prvu, a neke od njih za to još nisu ni podnijele zahtjev. Savić pak ističe i kako je, primjerice, Španjolska za obrok od sedam milijardi eura morala ispuniti 30-ak indikatora, dok kod nas za 700 milijuna treba 45.

Usto, tvrdi i kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je u okviru NPOO-a adresirala reforme u svim područjima iz izvješća o specifičnim preporukama. Dosad je ispunjeno 59 indikatora, oko 40 posto predviđenih NPOO-om, kao trećom rundom bit ćemo na 60 posto.

Ukupno 76 reformi
U sklopu NPOO-a, inače, predviđeno je provesti ukupno 76 reformi i 146 investicija, a Savić podsjeća da 54 posto sredstava iz programa ide u gospodarstvo. Naglašavajući važnost provedbe NPOO-a za gospodarski rast, podcrtava i kako nije slučajno da je Hrvatska prošle godine rasla preko šest posto, što je bio četvrti najbrži rast u cijeloj EU.

Uz ostalo, u prilog predanosti provedbi kaže kako smo danas, što po otvorenim, što zatvorenim natječajima na oko 2,9 milijardi eura. Sve u svemu, uvjeren je da će u aktualnim češljanjima “obraniti” ispunjenje svih 45 reformi i investicija u sklopu treće runde povlačenja europskih sredstava za NPOO, tj. da će uspješnost ostati na sto posto.

U tom krugu indikatori se odnose na brojna područja i resore, a podosta toga odrađeno je u Saboru kroz izmjene niza zakona. Nekoliko tzv. Ključni etapa i ciljnih vrijednosti odnosi se, primjerice, na unaprjeđenje (zakonskog i podzakonskog) okvira za javnu nabavu. Slično vrijedi i za unaprjeđenje regulative za suzbijanje neprijavljenog rada, uključujući i uređenje platformskog rada. Više ih je vezano i uz iskorake u gospodarenju otpadom te infrastrukturom koja bi omogućila smanjenje udjela komunalnog otpada koji se upućuje na odlagališta. “To do” lista za treći obrok uključuje i organizacijsku reformu javnih sveučilišta i znanstvenih instituta te uvođenje modela financiranja koji se temelji na uspješnosti.

Trenutno se važeće i ispunjenje zacrtanog u pogledu definiranja okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava s “ključnim pokazateljima uspješnosti u skladu s definiranom metodologijom procjene” te omogućavanjem “pravodobnosti podataka u cilju poboljšanja praćenja zdravstvenih ishoda”.

‘Popis obaveza’
Jedna od “reformi” u okviru NPOO-a i zahtjeva za treću tranšu je i usvojena Strategija održivog razvoja turizma do 2030., s naglaskom na pitanje prekomjernog turizma na pojedinim odredištima, kao i pružanja odgovora za smanjenje neujednačenog regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Dio seta u području turizma je npr. i objava javnih poziva za jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzeća u turizmu, s najmanje 50 posto ukupnih ulaganja koja podupiru zelenu tranziciju..

Uz četiri zakonske izmjene koje se odnose na vodne usluge, dio paketa za treću tranšu je i pokazatelj najmanje 20 ugovora za izvođenje radova za projekte u sektoru obrane od poplava. Doduše, po pitanju reformi vezanih uz vodne usluge, svjedoci smo protesta lokalnih zajednica, prvenstveno u okolici Zagreba (integracija pružatelja usluga). Isto