Sredinom prošle godine Europski je parlament prihvatio novu regulativu koja se odnosi na velike internetske tvrtke nazvanu Zakon o digitalnim uslugama. Ovim aktom uspostavljaju se jasne obveze za sve pružatelje usluga poput internetskih tražilica ili društvenih mreža i sve kako bi se smanjilo širenje nezakonitog sadržaja i kako bi se povećala zaštita korisnika na internetu, prije svega maloljetnika.
Iako je Akt prošle godine prihvaćen, tek su sada iz Europske komisije donijele odluku o tome koliko ovaj Akt o digitalnim uslugama obuhvaća. Sada se na popisu Komisije našlo 17 velikih internetskih platformi i dvije velike internetske tražilice, a prema definiciji to su one koje imaju najmanje 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno.
Što se tiče platformi to su: YouTube, Facebook, Instagram, LinkedIn, Twitter, TikTok, Wikipedija, Alibaba AliExpress, Amazon Store, Apple AppStore, Booking.com, Google Play, Google Maps, Google Shopping, Pinterest, Snapchat i Zalando.Tražilice koje upadaju pod Akt trenutno su Bing i Google pretraživanje.
Zaštita korisnika
Te tvrtke moraju u roku od četiri mjeseca ispuniti sve nove obveze koje proizlaze iz Zakona o digitalnim uslugama, a koje uključuju nove mjere za suzbijanje ilegalnih sadržaja na internetu i obvezu platforme da na njih brzo reagiraju, pojačanu sljedivost i provjeru trgovaca na internetskim tržištima kao i kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i usluga, povećana transparentnost i odgovornost platformi, na primjer pružanjem jasnih informacija o moderiranju sadržaja ili algoritama za preporučeni sadržaj, zabranu mijenjajuće prakse i određene vrste ciljanog oglašavanja poput onih usmjerenih na oglase na djecu i utemeljenih na korištenim osjetljivim podacima.
Cilj svih ovih obveza je jačanje i zaštita položaja korisnika na internetu.
Korisnici ovih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profilom, a imati će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svom jeziku, što je velika novost, jer je poznato da nitko ne čita te uvjete koji su do sada dolazili na nekoliko stranica.
Također, što se oglasa što se tiče, više se ne smiju prikazivati na temelju osjetljivih korisničkih podataka, poput etničkog podrijetla, političkih stavova ili seksualne orijentacije. Platforma će morati pružiti dodatnu zaštitu maloljetnicima, u smislu privatnosti, sigurnosti i prikazivanja ciljanih oglasa. Platforme će morati uložiti više u moderiranje sadržaja kako bi se borile protiv dezinformacija, ali nije jasno tko će odrediti protiv kojih se dezinformacije trebaju boriti. Ako se nastavi s praksom iz posljednje tri godine, to je suza
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr