– Na općoj razini, uz pretpostavku rasta troška rada od oko 4 posto u euro području u srednjem roku i rast produktivnosti od jedan do 1,5 posto,očekujemo stabilizaciju inflacije na razini od oko 2,5 posto –navodi se u analizi tjedna HUP-ova glavnog ekonomista Hrvoja Stojića.
Ne, izgleda da će rast plaća premašiti očekivanja, zahtjevi za povećanjem plaća u kolektivnim pregovorima eskaliraju, au Hrvatskoj primanja rastu brže u odnosu na prosjek europodručja, pa središnje banke očekivano pale alarm: snažan rast plaća iznad produktivnosti prijeti zadržavanju povišene inflacije te pogoni cjenovna očekivanja.
Dakle, borba protiv inflacije još nije gotova. Naime, temeljna inflacija koja isključuje cijene energenata i hrane pokazuje žilavost i pitanje je u kojoj je mjeri pad cijena energenata i sirovina moguće spustiti, osobito dok se ubrzava rast plaća. Osim što manje kvalitetne radne snage sam po sebi vrši pritisak na rast plaća, glavni preduvjeti za održiv rast plaća te njihovu konvergenciju ka prosjeku EU su politike usmjerene prema razvoju znanja, podizanje razine produktivnosti (tri do četiri puta niža nego u Njemačkoj i razvijenije članice euro područja), fleksibilnije tržište rada i napokon daljnje porezno rasterećenje tržišta rada.
U tom smislu HUP pozdravlja najavljeni novi krug rasterećenja rada kroz porezne izmjene zahvaljujući, između ostalog, proračunskom suficitu (0,6 posto BDP-a) na razini lokalne države, odnosno poboljšanju za gotovo jedan postotni bod BDP-a u odnosu na 2022., odnosno predpandemijsku 2019. Snažniji no očekivani pozitivan saldo lokalne države kao vlasnika poreza na dohodak u situaciji kad svjedočimo snažnom rastu plaća i solidnoj rastu zaposlenosti dobrodošla je prilika lokalnoj državi da doprinese cjenovnoj konkurentnosti troška ra
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
