Prekomjerni turizam i klimatske promjene dva su najvažniji izazova s kojima se danas susreće turistička industrija. Istraživali smo koja su europska mjesta visoko podigla ljestvicu po pitanju održivosti.
Tržištu zatrpanom ponudom za putovanja na fantastične destinacije suprotstavlja se rastuća vijest o društvenim i ekološkim problemima. Tako putovanja, jedno od najvećih ljudskih hedonizama, postaju pitanje savjesti. Na sreću, sve je više onih koji brinu o okolišu te se snažno okreću održivim rješenjima. To je vrlo važno za destinacije koje se žele pozicionirati kao mjesta za društveno i mentalno blagostanje. Istražili smo koje su europske turističke destinacije pronašle rješenja da umjesto isključivo zarade na prvo mjesto čuvaju ljudsko zdravlje i zdrav okoliš.
1. Kopenhagen, Danska
Kopenhagen je ocijenjen kao najekološki grad u Europi. S izvanrednom turističkom strategijom Tourism for Good u kojoj je održivi razvoj jedini način razvoja u skladu s potrebama suvremenog posjetitelja postao je mjerilo onoga što bi drugi trebali raditi. Ključna je ideja da turizam nije sam sebi cilj, nego sredstvo za postizanje šireg društvenog održivog cilja i pokretač pozitivnih promjena u društvu, za izgradnju boljeg grada za lokalno stanovništvo i posjetitelje.
S ciljem da postanu biciklistički broj 1 grad na svijetu stanovnici Kopenhagena aktivno se potiču na korištenje bicikla umjesto automobila a dostupan im je i odlično te kvalitetan sustav javnog prijevoza – metro, željeznica i autobus.
Standardi gradnje u Danskoj su visoki, a Kopenhagen ima neke od energetski najučinkovitijih zgrada na svijetu. Tu je i odličan program recikliranja pa se reciklira više od polovice gradskog otpada.
Zanimljivo je i da Danska oko polovice električne energije dobiva iz energije vjetra, što je najveći postotak u odnosu na bilo koju drugu zemlju u svijetu.
2. Tallinn, Estonija
Zelena prijestolnica Europe za 2023., Tallinn, jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova Europe. 2013. godine postao je prvi europski grad koji je uveo besplatan javni prijevoz za sve stanovnike te se dalje intenzivno ulažu u javni prijevoz, izgradnju biciklističkih staza, nove električne tramvajske linije i električni autobus.
Mjesto UNESCO-ve svjetske baštine s više od 2100 hektara zaštićenih rezervata, parkova, pa i otoka, Tallinn je dom raznolikih krajeva i zajednica, na koje se želi usredotočiti tijekom svoje Godine zelene prijestolnice. Razvijajući ugljično neutralnu mobilnost i kružno gospodarstvo svoje stanovnike nastoje aktivno uključiti u razvoj grada i zelene inovacije.
Dobar primjer za to je autocesta za oprašivače kroz Putukäväil, park od 13 kilometara koji prolazi kroz devet gradskih četvrti, povezujući biološku raznolikost s urbanizacijom.
3. Reykjavik, Otok
Reykjavik se oslanja na geotermalnu i hidroenergiju, što ga čini jednim od rijetkih gradova koji se gotovo u potpunosti napaja iz obnovljivih izvora energije i praktički ne koristi fosilna goriva.
Gradska voda dolazi izravno iz čistih prirodnih izvora, a toplina dolazi iz vulkanskih toplih izvora. Prijevoz je osiguran autobusima na vodik, a aktivno se potiče pješačenje i vožnja bicikla.
Još jedna inicijativa osmišljena za borbu protiv klimatskih promjena je besplatno parkiranje za električna vozila.
4. Dubrovnik, Hrvatska
Katalog projekata Interreg MED programa Europske unije prikazuje niz primjera i dobre prakse Zajednice održivog turizma s konkretnim rezultatima, koji su uspješno ugrađeni u lokalne, regionalne ili državne politike na Mediteranu, a među osam primjera najbolje prakse održivog turizma u mediteranskim destinacijama uključen je Dubrovnik.
Kao ključna promjena prepoznato je bolje upravljanje destinacijom, ograničavanje broja kruzera u luci istovremeno na dvije te mjere poput osiguranja parkinga isključivo za stanovnike, smanjenje broja stolova na javnim površinama i Smart City rješenja poput aplikacije Dubrovnik visitors s kalendarom koja upućuje na najbolje vrijeme za posjet povijesnoj jezgri. Sve ovo, uz ostale mjere koje se provode, omogućuje održivi turistički razvoj Dubrovnika i osigurava bolju kvalitetu života stanovnika.
5. Stockholm, Švedska
Stockholm je jedan od ekološki najsvijetnijih gradova, čemu u prilog govori i činjenica da imaju najbolju kvalitetu zraka, bolju od bilo kojeg većeg grada u Europi.
Čak 68 posto stanovnika, od kojih je većina zaposlena u uslužnom sektoru, na posao ide biciklom ili pješice. Tešku industriju praktički nemaju.
Više od 60 posto električne energije u gradu dolazi iz obnovljivih izvora, a standardno energetski učinkovite gradnje aktivno se provode, čime se smanjuje potrošnja energije.
Nevjerojatno, ali istinito se procjenjuje da više od 80 posto gradskog stanovništva živi unutar 5 minuta hoda od parka ili druge zelene površine koje su u Stockholmu.
6. Toskana, Italija
Kako bi zaštitili i unaprijedili prirodnu biološku raznolikost i ekosustave jedne od najljepših regija na svijetu, Toskanska zaklada za okoliš (TEF) fokusirala se na snagu zajednice te sredstva za održavanje prirodnih dobara regije koja potom doprinose gospodarstvu prikupljaju od ljudi i tvrtki povezanih s Toskanom.
Sveobuhvatno ekološko iskustvo u potpunosti pruža Oasyhotel u privatnom rezervatu Oasi Dynamo u San Marcello Piteglio, koji je pod zaštitom WWF-a. Ovdje rijetke biljke i bioraznolikost uspijevaju pod zaštitnim ograničenjima, s vukovima, jelenima i divljim svinjama koje slobodno lutaju uz jastrebu kokoš, orla krstaša i mišara.
7. Švedska
Iza Australije, Švedska je bila druga zemlja u svijetu koja je uvela povelju ekoturizma što zapravo znači da je upravo ovdje pokrenut ekoturizam u Europi. Šveđani su stvorili oznaku ‘Najbolje u prirodi’ za certificiranje turoperatora, fokusirajući se na važnost očuvanja kulture i ekološke svijesti pri istraživanju znamenitosti zemlje, baš kao i No.
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
