Oporavak cijene pšenice iznad 270 eura po toni odražava spekulacije o obustavi izvoza ruske pšenice kako bi se spriječilo daljnje povećanje te poljoprivredne kulture. I to samo nekoliko dana nakon trgovinskog sporazuma između Rusije i Ukrajine o izvozu pšenice. Iako nema govora o trajnoj zabrani izvoza, vlasti “savjetuju” izvoznike da ne prodaju pšenicu ispod 275 eura po toni jer u suprotnom riskiraju pristup svim potrebnim izvoznim certifikatima, pokazuje analiza burzovnih kretanja u sklopu HUP-ovog fokusa tjedna.
Državno-kontroliranim izvoznicima odnedavno je snažno porastao značaj nakon što je Rusija protjerala sve inozemne trgovce pšenicom iz zemlje. Njihovu proizvodno-logističku infrastrukturu preuzet će domaći oligarsi koji sada okupiraju tamošnji poljoprivredni output, što im povećava pregovaračku moć, pa će Rusija ubuduće moći izdašnije naplatiti izvozne takse i dodatno financirati vojne operacije.
Sukladno navedenom, pad cijena pšenice očito je već neko vrijeme zaustavljen, pa je moguć ponovni rast do 300 eura po toni, navodi se u analizi.
Očekuje se značajan rast cijena cinka
Prema Međunarodnoj udruzi proizvođača olova i cinka (ILZSG), tržište cinka prijavilo je deficit od 19.000 tona siječnju u usporedbi sa suficitom od 15.000 tona u siječnju 2022. godine. Razlog tome je relativno veći pad proizvodnje (-5 posto godišnje) u odnosu na potražnju (-2 posto), čemu svjedočimo još tijekom dobrog dijela prošle godine. Do zatvaranja pogona za preradu cinka došlo je zbog enormnog poskupljenja energenata posebno u Europi koja proizvodi 18 posto svjetskog izlaza cinka.
Trajno visoke cijene energenata prijete oporavku proizvodnje cinka u 2023. i općenito prognoze ILZSG-a prema kojoj bi deficit na tržištu cinka bio
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr