Lara Topol (NE Krško): Elektrane na fosilna goriva mogu učinkovito zamijeniti isključivo nuklearne elektrane

Nakon što se godinama smanjuju kapaciteti za proizvodnju nuklearne energije u zapadnoj Europi, posebice nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani u Fukushimiju 2011., pa je primjerice Njemačka zatvorila većinu svojih nuklearnih elektrana, sadašnja kriza s poskupljenjem energije, ponajviše električne energije, ponovno je nuklearnu energiju stavila u fokus političara i javnosti.

U nastojanju da smanje ovisnost o uvozu energije, u skladu sa svojom održivom politikom, zemlje EU poput Švedske i Francuske povećavaju svoje kapacitete za proizvodnju nuklearne energije i gradnju nove nuklearne elektrane jer ne emitiraju stakleničke plinove. Razgovarali smo o tome kako funkcioniraju nuklearne elektrane, koliko su danas sigurne, ali io prednostima nuklearne energije u odnosu na druge energente. Larom Topolainženjerkom smjene i vodećom instruktoricom za trening licenciranog smjenskog osoblja u Nuklearna elektrana Krškočije kapacitete ravnopravno dijele Hrvatska i Slovenija.

NE Krško jedini je nuklearni izvor energije dostupan u Hrvatskoj iako se nalazi u Sloveniji, 50 ak kilometara od Zagreba, s lijeve strane obale rijeke Save, kamo Topol svaki dan ide na posao. Prošle godine Topol je u Sloveniji bio nominiran za inženjerku godine u sklopu istoimenog projekta za populariziranje inženjerskih struka među djevojkama te je završila kao jedna od deset finalista i jedina iz Hrvatske. Ove godine projekt se širi iu Hrvatsku pa se Topol nada da će ovaj put kao ambasadorica projekt nastaviti inspirirati mlađe generacije da se obrazuju u smjeru inženjerstva, pa i nuklearne energetike.

Što sve vaša pozicija obuhvaća i koliko je takav posao zatražen?

– Inženjer smjene ili tehnički savjetnik smijene dodatna je uloga koju obnašam uz svoje svakodnevne uloge vodeće instruktorice za trening licenciranog smjenskog osoblja. To je kulminacija mog osmogodišnjeg rada u Nuklearnoj elektrani Krško, gdje sam se na početku karijere dvije godine školovala kako bih dobila prvu licenciju za operatera reaktora, koju izdaje državna komisija. Nakon toga imam iskustva o pogonu i dodatnim znanjima stekla radeći pet godina kao dio ekipe smjenskog osoblja u kontrolnoj sobi nuklearne elektrane, naposljetku i kao glavna operaterka reaktora. Tako mi se i pružila prilika za nove uloge vodeće instruktorice i inženjerke smjene.

Naš je dvadesetak, većinom inženjera strojarstva i elektrotehnike, čiji je fokus siguran rad elektrane u skladu sa svim tehničkim propisima, besprijekornost pripravnosti sigurnosne opreme i podrška smjenskoj ekipi našim znanjem i iskustvom. Pritom uvijek zadržavamo neovisan pogled i zdravu dozu kritičnosti. Tu potporu pružamo tijekom dvadesetčetverosatnog dežurstva jedanput-dvaput na mjesec. Naravno, ta uloga zahtijeva aktivnu licenciju glavnog operatera ili inženjera smjene, koja se jedanput u pet godina obnavlja pred državnom komisijom kao pismeni, usmeni i praktični dio na simulatoru NE-a Krško. Zbog toga smo obvezni četiri tjedna na godinu sudjelovati i na treningu sa smjenskim osobljem. Trening obuhvaća teorijski dio u obliku predavanja i praktični dio u obliku sudjelovanja na scenarijima na simulatoru.

Odakle želja za radom u nuklearnoj elektrani? Kako je tekao Vaš karijerni put – od škole do sadašnje pozicije?

– Tijekom studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, smjer energetika, uvijek sam nastojala biti najbolja moguća studentica. Potvrda tog uspjeha bio je primitak Dekanove nagrade, a izvrsne ocjene omogućile su mi da, između ostalog, dobijemo stipendiju Nuklearne elektrane Krško. Prije završetka fakulteta neko sam vrijeme provela na praksi u SAD-u i završila diplomski studij na Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju, NTNU-u, u Trondheimu, ali me želja za povratkom kući i gradnjom karijere na domaćem terenu dovela pred vrata Nuklearne elektrane Krško. . Prepoznala sam da je to poduzeće koje cijeni znanje, preciznost i ima ozbiljan pristup radu, bez kompromisa i prečaca.

Kako sam već napomenula, najveći dio znanja i iskustva nakon toga stekla sam radom u kontrolnoj sobi, srcu elektrane, gdje svaki inženjer ima priliku uživo izbrusiti teorijska znanja. Moj trenutni posao promjena je toga fokusa na strojeve na ljude. Ta nova uloga omogućuje mi da izbrusim svoje meke vještine, sposobnosti vođenja i umijeće pregovaranja.

Europa se od prošle godine suočava s rastućim cijenama energije i nastoji smanjiti ovisnost o uvozu energije iz Rusije, pa su se neke zemlje stoga okrenule proizvodnji nuklearne energije. Kako komentirate tu situaciju?

– Morate razumjeti da su velika hrabrost i nepokolebljiva vjera u kvaliteti nuklearnog izvora električne energije bile potrebne da jedna mlada inženjerka elektrotehnike 2014. godine odluči graditi karijeru u nuklearnom sektoru. Naime, tada su energetska politika i šira javnost u zemljama zapadne Europe negativno gledale na cijelu našu industriju.

Više o temiIzvor: Leadermedia.hr