Svaki četvrti radnik koji je dao otkaz požalio je svoju odluku

Suočeni sa sveopćom neizvjesnošću te izostankom uvjerljivog odgovora na pitanje„Što nam sutra nosi?“, veliki broj ljudi je umjesto prebrođivanja krize na sigurnom i stalnom poslu, u posljednje dvije-tri godine odlučio stvari uzeti u svoje ruke. mijenjam posao.

U kojoj mjeri su Hrvati mijenjali posao u posljednje tri godine i jesu li požalili zbog te odluke, istražili smo u novom MojPosao istraživanju provedenom naviše od 2.000 ispitanika.

Gotovo polovica radnika je dala otkaz u posljednje tri godine

U posljednje tri godinečak 45% radnika samoinicijativno je promijenilo je posaopotvrdilo je istraživanje.

I dok su podjednako otkazali davali i žene, na to su se odlučivale osobe u dobi od najčešće 31 do 40 godina (49% ispitanika) te visokoobrazovani radnici (51%). S druge strane, 38% zaposlenih sa srednjom stručnom spremom odlučilo se “povući sidro” i napustiti poslodavca.

Otkaz su u najvećoj mjeri davali ispitanicikomunikacija(67%),umjetničkih(60%),humanističkih(54%) teinformatičkih(50%) zanimanja dok su u najmanjoj mjeri otkazali u posljednje tri godine da li zaposleni u preradi hrane (18%), zdravstveni radnici (29%), industrijski (30%), ugostiteljski (32%) te administrativni djelatnici (35%) .

Ispitanici koji su u posljednje tri godine dali otkaz u najvećoj su mjeri promijenili samo jednog poslodavca (48%), dok ih je trećina (30%) promijenila dva, a tek petina njih (22%) promijenila je čak tri ili više poslodavaca u tri godine.

Muškarci su u odnosu na njezini spol promijenili veći broj poslodavaca. Njihova četvrtina (25%) je u promatranom razdoblju promijenila tri ili više poslodavaca, dok je isto učinilo 19% žena.

Iako mlađi ispitanici nisu davali otkaz onoliko često koliko su to činili njihovi stariji kolege, one koji su se odlučili na taj potez, promijenilo je više poslodavaca. Naime, svega 24% radnika mlađih od 30 godina je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, u usporedbi s 50% pripadnika starijih dobnih skupina.

Što je viša razina našeg obrazovanja, to je manja vjerojatnost da smo u prethodnom razdoblju promijenili više poslodavaca, potvrdilo je istraživanje.
Visokoobrazovani ispitanici češće imaju bolje uvjete zaposlenja, izbirljivi su kod traženja posla, a imaju i dulji period „uhodavanja“ u posao pa ga isto vrijeme rjeđe i mijenjaju. Promatrano kroz brojke, 42% zaposlenika sa srednjom stručnom spremom je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, dok je isto učinilo 57% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Zbog čega smo davali otkaz?

Nije nikakva novost da najbolju povišicu dobivamo mijenjajući posao. Svjesni su toga i zaposleni u Hrvatskoj.

Stoga, ne čudi se kako je upravovisina plaće glavni razlog davanja otkazau posljednje tri godine. Na drugom mjestu su loši međuljudski odnosi, iza kojih slijedi nemogućnost profesionalnog napretka.

Zanimljivo je da se u top pet razloga davanja otkaza smjestio i osjećaj podcijenjenosti od strane poslodavca, kao i loši uvjeti rada koji su negativno utjecali na zdravlje zaposlenika. Među najrjeđim razlozima su povratak na rad iz ureda (nakon što su u epidemiji barem djelomično radili od kuće), lokacije tvrtke, ali i loše nefinancijske beneficije.

Neki su požalili svoju odluku

Od ispitanika koji su dali otkaz u posljednje tri godine,četvrtina (23%) je zbog te odluke požalila.

Žene su se nešto češće požalile zbog promjena poslodavca (24%) nego muškaraca (21%), baš kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom (24%) u usporedbi s visokoobrazovanim%).

U najvećem broju slučajeva do žaljenja je došlo jernovi posao nije bio toliko dobar koliko smo mislili da će biti.

Visoko na listi razloga su i bivši kolege, za koje čezne polovica ispitanika, ali i loši međuljudski odnosi na novom poslu. Iako loš menadžment nije bio visoko na listi razloga davanja otkaza, u trenutku kad su se na novom poslu susreli s lošim menadžmentom, ispitanici su požalili što su promijenili posao. Na novom poslu najmanje nas smetaju lokacija tvrtke, uvjeti rada (primjerice, nemogućnost rada od kuće) i ravnoteža između poslovnog i privatnog života te nefinancijske beneficije.

Posebno je demotivirajuća činjenica da je pola radnika (49%) koji su požalili zbog promjene posla i dalje na tom poslu, dok je preostala polovica u međuvremenu (51%) opet promijenila poslodavca.

Ispitanici koji su tražili što su promijenili posao Većina priznaju da bi se vratili bivšem poslodavcu (60%) kada bi im se pružila prilika. Povratku u ‘staro jato’ skloni su muškarci (60%) nego žene (55%) te srednjoškolski ispitanici (63%) od visokoobrazovanih (48%).

Promjena posla u idućih godinu dana

Gotovopolovica radnika (45%) u idućih godinu dana planira dati otkaz.

O prestanku pušenja češće razmišljaju muškarci (47%) nego žene (44%), oni u srednjim godinama (51% od 26 do 30 godina i 50% od 31 do 40 godina) kao i ispitanici sa srednjom stručnom spremom (48%).

Čime nas novi poslodavac može privući? Prvenstveno boljom plaćom i ukupnim financijskim paketom, snažan utjecaj na našu odluku ima i imidž, odnosno status tvrtke.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na više od 2000 ispitanika, od kojih je 56% žena i 44% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 44% starije je od 41 godinu, dok ih je 12% mlađe od 25 godina, a 34% ima između