Recesija je opet najveća prijetnja

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je kraj izvanrednog stanja zbog COVID-19 ustvrdivši da bolest koja je izazvala pandemiju postane rutinska. Nakon tri godine u kojima je pandemija bila na vrhu popisa globalnih rizika za poslovanje, taj je rizik napokon maknut s njim. Inflacija još jaše pa, iako još ne možemo govoriti da je potpuno obuzdana, i ona se na rang-listi top deset rizika za hrvatsko gospodarstvo spustila s vrha, na kojem je bila još potkraj prošle godine, otprilike na sredini te liste.

Novi rizici za gospodarstvo koji su se pojavili u posljednjih pola godine, kao i oni koji su u proteklom razdoblju samo tinjali, a sada se razbuktavaju, nisu, međutim, ništa manje dramatični.

Opet recesija

Ekonomski analitičari na prvo mjesto stavljaju opasnost od recesije, koja se na globalnoj razini pojavljuje kao splet mnogih drugih rizika. Uz napomenu da su prije posljednjeg ovogodišnjeg kvartala makroekonomski rizici (ipak) mali i da znatni rizici koji postoje mogu djelovati tek u srednjem i dugom roku, generatora moguće globalne recesije analitičar Velimir Šonje vidi u Sjedinjenim Američkim Državama iz kojih bi se ona mogla preliti u Europsku uniju. HGK-ov glavni ekonomist​ Goran Šaravanja spušta žarište na europsko tlo i upozorava na moguću recesiju u Njemačkoj, čija je industrija u ožujku zabilježila najveći mjesečni pad narudžbi (10,7 posto u odnosu na veljaču) od početka pandemije.

– Za velik dio naših izvoznika Njemačka je ključno tržište. S obzirom da je velika izvoznica, usporavanje narudžbi u njoj upozorava na to da globalno gospodarstvo usporava, što je opet otvoren rizik za malu i ekonomiju poput Hrvatske – obrazlaže Šaravanja.

Kao dvije ključne prijetnje za profitabilno poslovanje u realnom sektoru gospodarstva u Hrvatskoj u ovoj godini iskristalizirale su se stanje na tržištu rada (manjak kvalificiranih radnika uz istodobni rast pritiska na povećanje plaća) i poskupljenje zaduživanja u bankama.

Dok se nedostatak domaće radne snage može prevladati stranim radnicima, pri čemu, kako upozoravaju i Šonje i Šaravanja, postoji ozbiljan dugoročni problem gornjeg kapaciteta društva za uspješno socijalno prihvaćanje trajno nastalih stranaca iz slabije razvijenih zemalja i udaljenih kultura, rast plaća već itekako djeluje na brzinu. rast troškova od prihoda poduzeća.

– Poslodavci u realnom sektoru u cijeloj su prošloj godini snažno podizali plaće u borbi za zadržavanje svakog radnika, osobito onih s najkonkuretnijim vještinama na domaćem tržištu. Plaće su nastavile rasti i ove godine. Tako je u veljači dodatno ubrzan rast plaća pa je nominalna bruto plaća za veljaču isplaćena u ožujku iznosila 1522 eura, a na godišnjoj je razini rasla 13,4 posto. Rani ovogodišnji podaci s tržišta rada signaliziraju da će potražnja za radnicima i dalje ostati visoka. U ovoj godini stoga očekujemo rast ukupnih primanja zaposlenih od osam do deset posto, osjetno iznad očekivane ovogodišnje prosječne stope inflacije, koja iznosi 6,5 posto – navodi glavni ekonomist HUP-a. Hrvoje Stojić u ‘Fokusu tjedna’.

Nastavak podizanja kamatnih stopa

Jednaka je situacija s rastom plaća iu svijetu, zbog čega središnji bankari očekuju da će se dosadašnja inflacija, karakteristična po tome što se dogodila u ponudi, pretvoriti u inflaciju koja nastaje u potražnji. Kako bi to spriječili, američki FED i Europska središnja banka (ESB