Savjet Hrvatske narodne banke ocjenjuje da su rizici za stabilnost financijskog sustava i dalje umjereno povišeni, kao odraz naglašenih geopolitičkih rizika i turbulencija na financijskim tržištima te strukturne slabosti domaćeg gospodarstva, uz još uvijek izraženu neizvjesnost.
Vidljivo je, međutim, određeno poboljšanje gospodarskih izgleda i postupno usporavanje inflacije, a uvođenje eura je ojačalo integraciju Hrvatske u europske financijske tokove i gotovo potpuno eliminiralo valutni rizik, ublažilo prijenos sve restriktivne monetarne politike na uvjete financiranja i pomoglo zadržavanju razmjerno niske razine stresa na domaćem financijskom tržištu, ocijenio je Savjet HNB-a na današnjoj sjednici, priopćila je središnja banka.
To je, kako se dodaje, pridonijelo nastavku uzlazne faze financijskog ciklusa obilježene snažnim rastom cijena nekretnina i kreditiranja.
– Te ranjivosti potenciraju neizvjesni gospodarski izgledi i očekivani nastavak rasta kamatnih stopa. Kamatne stope na kredite poduzećima vidljivo su porasle u drugoj polovici 2022. i početkom 2023., dok su se stope na kreditnim kućanstvima tek ove godine počele blago povećavati – kažu u HNB-u.
Dodaju da istodobno rastu troškovi otplate duga za postojeće dužnike, što u segmentu kućanstava ublažavaju praksu fiksiranja kamatnih stopa, barem u početnom razdoblju trajanja kredita, korištenje Nacionalne referentne stope kao dominantnog promjenjivog parametra te zakonska ograničenja maksimalnih kamatnih stopa.
Usprkos neizvjesnom okružju, hrvatski je bankovni sustav u 2022. ostao stabilan i likvidan, pri čemu visok iznos likvidnih sredstava u obliku gotovine i sredstava kod središnje banke čini banke otpornijima na iznenadne šokove, smatra HNB.
Pritom ističe da je stopa kapitala i dalje među najvišima u europodručju, dok bi profitabilnost mogla rasti u uvjetima porasta kamatnih stopa. S druge strane, kada bi povećanje kamatnih stopa bilo praćeno slabljenjem gospodarske aktivnosti, rast kreditnog rizika mogao bi umanjiti profitabilnost.
HNB nastavlja prilagođavati visinu zaštitnih slojeva kapitala razvoju sistemskih rizika i uvjetima u kojima posluju banke. Tako je u prošloj godini u dva navrata
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
