Vojislav Stanković, country manager u Interzero Srbija, govori o gospodarenju otpadom u Srbiji i Hrvatskoj, sakupljačko-reciklažnoj industriji, certificiranju ambalaže te inovacijama i tehnologijama koje tvrtka donosi na srpsko tržište.
Gospodarenje otpadom je uz ekološko, sve više i ekonomsko pitanje bez obzira na to na kojoj se zemlji radi. Kakva je situacija s gospodarenjem otpada u Srbiji te koji su najznačajniji izazovi s kojima se susreću tvrtke iz tog sektora u nama susjednoj zemlji, govori Vojislav Stanković, country manager tvrtke Interzero za Srbiju.
Koji su najveći izazovi za efikasno upravljanje otpadom u Srbiji?
Kada govorimo o gospodarenju otpadom, prvo što moramo usvojiti je da je otpad samo formalni naziv, te da je on zapravo mogući izvor prihoda, potencijalna energija, novi proizvod, sirovina. A po mom mišljenju, jedan od najznačajnijih izazova je upravo promjena svijesti i perspektive kada je u pitanju otpad.
Tek tada slijede novi izazovi, poput podizanja svijesti o razvrstavanju otpada na mjestu nastanka – kućanstva, trgovine, proizvodnih pogona, zatim stvaranje uvjeta za što učinkovitije zbrinjavanje, podizanje kapaciteta prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja, iznalaženje načina i poticaja za pokretanje jedne oblike i vrste reciklaže. koji do sada nisu bili zastupljeni.
Posebno bih istaknuo rad s najmlađom populacijom. Djeca predškolske i školske dobi. Usađivanje osnovnih pojmova i normi ponašanja kada je u pitanju zaštita okoliša da će se najbolji rezultat postići u vrlo kratkom vremenu.
Kako vaša grupa posluje u nekoliko zemalja, možete li dati osnovni pregled Srbije i Hrvatske – koja je bolja, a koja lošija u gospodarenju otpadom?
Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan, a rekao bih da nije moguć. Hrvatska je u nekim segmentima otišla dalje jer je članica EU, pa se zakoni brže provode, sredstva su dostupna, a kada je riječ o recikliranju mnogih vrsta otpada, njihov promet je lakši jer nema granica i složene procedure koje se odnose na zemlje izvan EU. uključujući i Srbiju.
I Srbija i Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, u procesu su promjene načina gospodarenja otpadom, prvenstveno ambalažom. Mislim da je iza nas vrijeme kada su se zemlje uglavnom opredjeljivale za određeni model, a da praksa u velikom broju zemalja EU, uključujući Hrvatsku i Srbiju, pokazuje da se sustav kombinira.
Dobra stvar u gospodarenju ambalažnim otpadom u Srbiji je postojanje sustava operatera u kojem operateri poput Interzera brinu o transparentnom i održivom gospodarenju ambalažom. U Hrvatskoj već duže vrijeme postoji inicijativa da se sustav riješi na sličan način, ali to do danas nije osigurano.
Mislim da će odgovoriti što je u kojem sustavu bolje ili lošije zapravo dati rješenja koja su preuzeta iz drugih sustava i implementirana u postojeće, kako u Srbiji, tako iu Hrvatskoj. U cijelom tom procesu vrlo je važno sačuvati transparentnost i slobodu tržišta.
Kakva je struktura vaših kupaca u Srbiji i po čemu se ona razlikuje od Hrvatske i ostalih zemalja u kojima poslujete?
U suštini, tvrtka Interzero općenito je, na svim tržištima na kojima je prisutna, usmjerena na gospodarstvo, stvaranje mogućnosti za razvoj pravog kružnog gospodarstva, pronalaženje najboljih rješenja koja gospodarstvu omogućuju da ide u susret novim zakonskim rješenjima. U tom smislu naši klijenti, odnosno partneri su isti u svim zemljama – gospodarstvo, sakupljači, reciklaži i naravno građani.
Naš cilj – svijet bez otpada, može se postići samo na jedan način, kontinuiranim inovativnim rješenjima, čiji je cilj omogućiti gospodarstvu ne samo zbrinjavanje i recikliranje otpada, već i njegovo prioritetno smanjenje. Tako kroz sveobuhvatne projekte Provjera recikliranja, Napravljeno za recikliranje i Sačuvani resursi osiguravamo ekonomičnost analize mogućnosti recikliranja i životnog ciklusa proizvoda, osiguravamo eko-dizajn ambalaže i njezin maksimum. mogućnost recikliranja, a mi im dajemo mogućnost izračuna i praćenja koliko su realno uštedjeli emisiju CO2.
U tom kontekstu i kad tako gledamo, struktura naših klijenata je apsolutno ista. Mogućnosti u EU i Hrvatskoj su veće, prvenstveno zbog dugog iskustva u ovom segmentu, ali i zakonskih rješenja, ali Srbija je izabrala dobar put i samo o nama ovisi kako će nam to ispasti. Ali ja sam optimist.
Imate li informacije o tržištu u Srbiji za rabljene sirovine i kakva je oprema općenito tražena?
Tržište reciklažnog otpada u Srbiji raste. Kapaciteti za najvažnije i najzastupljenije vrste otpada, kako prikupljanja tako i recikliranja, na zadovoljavajućoj su razini i stalno se unapređuju.
Jasno je opredjeljenje svih sudionika u lancu da se ulažu u svu kvalitetniju opremu jer to su zahtjevi tržišta i konkurencije. Ono što sa sigurnošću mogu reći jest da se tvrtka sve više okreću boljim, bržim, kvalitetnijim i sigurnijim rješenjima, koja su skuplja, ali se dugoročno itekako isplate.
Ne, krenimo redom, kada je riječ o skupljačima, to su specijalizirana vozila, preše, sjeckalice, kompaktori, oprema za zbrinjavanje organskog otpada.
Reciklatori se sve uže specijaliziraju pa tako traže i specijaliziranu opremu za recikliranje, a tu su i sustavi za automatsko odvajanje nečistoća iz reciklabilnog materijala, pranje i pročišćavanje otpadnih voda. Naše reciklatori na to tjeraju sve zahtjevnije europsko tržište.
Naravno, tu je i oprema za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, linije za sortiranje. Posebno veliki napredak vidljiv je u gospodarstvu koje je uvidjelo vrijednost otpada koji stvara te sve više ulazi u opremu za sortiranje i baliranje, što je veliki napredak u odnosu na razdoblje kada se taj materijal dopremao u rinfuzi.
Time se štedi ne samo vrijeme, prostor i energija, nego i bolja kvaliteta čuva otpadni materijal koji je zapravo sirovina za reciklažnu industriju. Neke velike tvrtke poput DM drogerije su to shvatile i ulažu značajna sredstva i energiju u tehničku opremu, edukaciju, konzalting, dapače na najispravniji način shvatile su da se krilatica više plati – više se isplati.
Koji su vaši najtraženiji proizvodi i usluge?
O Interzerou se može govoriti na europskoj razini, jer smo još uvijek novi u Srbiji, ali će se ovaj trend iz Europe preliti iu Srbiju, gdje poslujemo kroz dvije tvrtke – Interzero Pak (operator za gospodarenje ambalažnim otpadom) i Interzero Solutions (trgovina otpad, oprema , savjetovanje).
Gdje god smo prisutni, naše usluge iz područja gospodarenja ambalažnim otpadom vrlo su tražene i cijenjene, trgovina otpadom i sirovinama dobivenim procesom reciklaže, trgovina strojevima, s obzirom na to da smo zastupnici nekih od najvećih i najznačajnijih proizvođača ove vrste opreme u Europi (ORWAK – vertikalne preše, briketnice, SACRIA – horizontalne preše, HARP i OKLIN – zbrinjavanje organskog otpada, PEL – sjeckalice, kompaktori, pametni spremnici).
U drugim zemljama sve su traženije usluge analize reciklabilnosti ambalaže i savjetovanja za eko dizajn ambalaže. Naravno, neizostavne su naše konzultantske usluge i inovativna rješenja koja nudimo klijentima, a koja smo već spomenuli.
Nedavno ste dobili dozvolu za ovlašteno gospodarenje ambalažnim otpadom. Možete li nam reći nekoliko riječi o tome koliko je taj proces bio složen i što on sada znači?
Da, Interzero Pak je početkom travnja dobio licencu za operatera za gospodarenje ambalažnim otpadom u Srbiji. Sama odluka nije bila laka, s obzirom na to da u Srbiji već radi sedam operatera. Ne, nakon ozbiljne analize, sagledavanja svih pozitivnih i negativnih strana sustava u Srbiji, ograničenja i mogućnosti, vidjeli smo da postoji prostor i želja kako gospodarstva, tako i sakupljačko-reciklažne industrije za pojavu novog operatera. koji će donijeti nešto novo i bolje.
Bilo je određenih problema i otpora, ali na kraju je sve napravljeno puno brže nego što smo se nadali, na čemu smo jako zahvalni Ministarstvu zaštite okoliša na profesionalnom odnosu.
Namjera nam je analizom postojećeg stanja i načina rada operatera uključiti u naš sustav rada sva dobra i kvalitetna rješenja i iskustva Interzero sustava i operatera u Europi. Izbjeći zamke i ne izmišljati toplu vodu, već biti pravi servis i alat za gospodarstvo i reciklažnu industriju za stvaranje svijeta bez otpada.
Nositelji ste i pečata za eko dizajn. Što to točno znači?
Dizajniranje ambalaže koja se može reciklirati i izbjegavanje otpada koji se ne može reciklirati sve je važniji zadatak za trgovce na malo, vodeće robne marke i proizvođače ambalaže. Paker i proizvođač smiju stavljati u promet samo ambalažu koja zadovoljava bitne zahtjeve u pogledu izrade i sastava ambalaže te njezine prikladnosti za ponovnu uporabu, uključujući recikliranje.
Interzero je razvio rješenja na temelju kojih tvrtke mogu provjeriti može li se njihova ambalaža reciklirati. Programskim alatom Check for Recycling kojim se utvrđuje mogućnost prikupljanja, sortiranja i obrade ambalaže analiziramo mogućnost recikliranja vaše ambalaže.
Na temelju dobrih ulaznih podataka možete dobiti brzu procjenu mogućnosti recikliranja vaše ambalaže i oznaku Provjerite za recikliranje. Interzero Srbija pruža i uslugu certificiranja ambalaže Made for Recycling, a ocjenu vršimo u Interzero Competence Centre u Sloveniji na temelju laboratorijskih analiza. Pečat Made for recycling dodjeljuje se pakiricama i proizvođačima ambalaže
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
