Odjeci LegalTecha, konferencije za pravnike – reguliranje AI je nužno, no koliko je izvješće?

Peta konferencija LegalTech u organizaciji Buga i Mreže o primjeni digitalnih tehnologija u pravu održan je u zagrebačkom Kinu & baru Kaptol. Otvarajući skup, direktorica skupa i glavna urednica časopisa Mreža Oleg Maštruko podsjetimo kako je ideja o organiziranju konferencije s tematikom tehnologije i prava došla prije četiri i pol godine. Povezivanje tehnologije i prava bilo je tada tek u naznakama no posljednjih godina pokazala se opravdanost konferencije koja se sadržajno razvijala prateći sve veću primjenu tehnoloških rješenja u pravnoj i sudskoj praksi te u odvjetništvu.

Ove godine tematika konferencije usmjerila se na očekivanja i razmatranja mogućih rezultata snažnog razvoja umjetne inteligencije, prije svega modela generativne umjetne inteligencije. No, zanimljivih tema bilo je i van sfere AI-ja. Izdvaja se i problematika kibernetičke sigurnosti podataka na što su odvjetništva i ostale pravne prakse vrlo osjetljive.

Konferencija je započela panel raspravom Pravni labirint: Umjetna inteligencija i ChatGPT na sudu. Raspravu je moderirao osnivač Global AI Ethics Institute Aco Momčilović a sudjelovali su osnivačica i izvršna partnerica odvjetničkog društva u Beogradu BDK advokati Tijana Kojovićodvjetnik Relja Rajković i stručnjakinja za korporativno pravo odvjetnica Tarja Krehić. U panel raspravi, između ostalog, otvorena su pitanja intelektualnog vlasništva, kako sadržaja tako i radova koji se koriste za obuku modela umjetne inteligencije, kao i proizvoda tih modela.

Relja Rajković ukazao je i na potrebu pravnog definiranja pitanja transparentnosti podataka kojima se „hrani“ umjetna inteligencija naglasivši kako je problematika autorstva proizvoda umjetne inteligencije pravno i društveno kompleksna. Ukazao je i na nužnost stalnih dorada regulativu zbog stalnih i brzih tehnoloških inovacija u umjetnoj inteligenciji na primjeru AI Acta Europske komisije. Tarja Krehić istaknula je kako bi bilo loše da regulacija koju treba usvojiti koja inovativnost u umjetnoj inteligenciji te da time ne bi postigla svoju svrhu. Kada su u pitanju posljedice primjene modela umjetne inteligencije, posebno modeli generativne umjetne inteligencije koji su posljednjih mjeseci izazvali sveopće zanimanje struke ali i široke javnosti Tijana Kojović ukazala je kako se toj problematici često pristupa s ideološke strane te ih se na neki način mistificira. Ustvrdila je kako je potencijal umjetne inteligencije ogroman te da toj problematici treba pristupiti realno i stručno. Sudionici panela složili su se kako će umjetna inteligencija umnogome pomoći ljudima te da je svakako treba prihvatiti kao pomoćni alat a konačno odlučivanje ostaje na ljudima.

Navedeni su različiti primjeri primjene umjetne inteligencije u sudskoj praksi u svijetu, gdje se čak koristi u nekim jednostavnijim procesima kao arbitar. Aco Momčilović je ukazao kako razvoj umjetne inteligencije nije linearan nego eksponencijalan te u budućnosti vidi njenu primjenu iu složenijim sudskim procesima u kojima donosi odluke a ne samo kao sada u rijetkim primjerima u svijetu kada odlučuje u jednostavnijim procesima.

U čitavom nizu tema prvog panela ovogodišnje konferencije Legal Tech govorilo se o konkretnim primjerima pravne prakse, poput pripreme rasprave, vođenja samih rasprava, obrade velike količine dokumentacije potrebne u procesima, kao i kao i etičke implikacije primjene umjetne inteligencije u pravnim poslovima, posebno u sudskim sporovima.

Nakon sadržajne panel rasprave koja je otvorila brojna pitanja profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Alen Uzelac u svojem uvodna riječ predavanje (Ne)premostive prepreke za pametno digitalno pravosuđe ukazao je na investiranje u digitalizaciju pravosuđa i pravne prakse u svijetu kao iu velika ulaganja u digitalizaciju hrvatskog pravosuđa. Naglasio je kako su procjene Mc Kinsleya 2018. godine bile da će primjena umjetne inteligencije globalnog gospodarstva donijeti do 2030. godine čak 13 tisuća milijardi američkih dolara, a da će samo za prekvalifikaciju za umjetnu inteligenciju u isto vrijeme trebati 7 tisuća milijardi dolara. Nove daleko nadmašuju te brojke od prije pet godina. Uzelac je naveo i da je u Hrvatskoj za digitalizaciju pravosuđa u posljednjoj godini potrošeno 2 milijarde kuna.

Stariji partner iz Vukmir & Associates Tomislav Pedišić u svom predavanju Što donosi paket zakona EU Digital Service Act? objasnio je kako će novi europski zakoni Digital Market Act i Digital Service Act uvelike utjecati na digitalne usluge i tržište. Također je ukazao na poteškoće regulatornog praćenja digitalnog tržišta zbog njegove iznimne dinamike.

Izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mihael Mudrić u predavanju Analiza biometrijskih podataka u realnom vremenu i problematika masovnog nadzora objasnio je praktične prednosti biometrijskih metoda i ukazao na potencijalne rizike njihove zlouporabe. Posebno je pojasnio mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obradi biometrijskih podataka u stvarnom vremenu.

Odvjetnik Petar Petrić pojasnio je primjenu umjetne inteligencije i metode generativne umjetne inteligencije poput ChatGPT-a u medijaciji i pregovorima te ukazao na potrebu primjene ovih metoda i novih tehnologija u Hrvatskoj jer zaostajemo u primjeni pregovaranja i same medijacije.

Na kraju prvog dijela ovogodišnje konferencije Antun Novak iz Novi informatorpartnerske konferencije, predstavio je bogat sadržaj novog weba o pravnim temama i njegovim širokim mogućnostima koje odvjetnicima mogu značajno olakšati informiranje i rad.

Poslijepodnevni dio konferencije LegalTech započeo je s predavanjem Chatbotovi i privatnost pravne stručnjakinje specijalizirane za GDPR Marije Bošković Batarelo koja je ukazala na složenost problematike zaštite privatnosti u novim modelima generativne umjetne inteligencije te na potrebu njihova reguliranja. Bošković Batarelo ukazala je kako će reguliranje biti komplicirano a možda i neizvjesno.

Potom je uslijedila druga rasprava ovogodišnje konferencije tzv Cybersec u pravniku – jesu li kod postolara najgore i digitalne cipele?. Raspravu je moderirao direktor odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić Marko Porobij a sudjelovali su osnivač i CEO Idenyum Robert Ilijašstručnjakinja za kibernetičku sigurnost Biljana Čerinkibernetički stručnjak Tino Sokić i CEO Izdanje 14 Josip Đuričić.

Sudionici panela složili su se kako je nužna primjena multifaktorska autentifikacija (barem dvofaktorski) kako bi se korisnici zaštitili od svih češćih i raznovrsnijih cyber napada. Tino Sokić je istaknuo nužnost edukacije svih korisnika o kibernetičkoj higijeni jer je u pravilu čovjek najslabija karika kibernetičke zaštite, ako nije svjestan sustava rizika neće zaštiti niti najbolji softver i organizaciju. Biljana Čerin ukazala je na potrebu da menadžment tvrtki koji za to odobrava proračune shvati važnost kibernetičke zaštite, a ne samo stručnjaci za kibernetičku sigurnost. Robert Ilijaš ukazali su na nedovoljno razumijevanje važnosti kibernetičke zaštite među pravnim stručnjacima preporučujući korištenje biometrijskih metoda identifikacije. Josip Đuričić ukazao je na potrebu izbora certificiranih pružatelja usluga u oblak što je iznimno važno za odvjetnike koji u svojim dokumentima imaju krajnje osjetljive podatke.

Nakon popodnevne tribine rasprave odvjetnica Iva Mišković je u predavanju Posljednju riječ imat će EI ukazala na ključnu važnost emocionalne inteligencije u odvjetništvu i pravnoj praksi, tipa inteligencije koja je najčešće presudna u odnosu prema klijentima i drugim stranama u sudskim procesima.

Odvjetnik Martin Hren u predavanju Kako predavati i prakticirati pravo u doba AI chatbootova? ukazao je na brojne dobre prakse primjene umjetne inteligencije u svakodnevnim pravnim poslovima u svim fazama te na potencijale korisne primjene u sudskim procesima.

Odvjetnica Natalija Babić ukazao je na složenu zakonsku regulativu Europske unije u financijskoj industriji objedinjenu u Zakonu o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) i važnost takve regulative za operativnu otpornost u financijskoj industriji.

Na kraju konferencije Marijana Šarolić je u predavanju Babilonska kula globalne regulative UI ili samo moja definicija UI je ispravna? ukazala je na nepostojanje čak i jasne definicije umjetne inteligencije, odnosno postojanje različitih definicija kako od strane država tako i raznih međunarodnih organizacija i velikih svjetskih korporacija, te je izrazila zabrinutost zbog mogućnosti globalnog dogovora o primjeni umjetne inteligencije.

Ovogodišnji sponzor LegalTecha bilo je odvjetničko društvo Porobija & Špoljarićmedijski partner Novi informer doo