Prosječna osoba nije bila izravno i svakodnevno izložena kontaktu s umjetnom inteligencijom sve do pokretanja ChatGPT-a koji je donio svijest o njegovoj primjenjivoj i transformativnoj moći.
Dolaskom raznih alata umjetne inteligencije (AI) poput Barde, Claudee, MidJourneyja, a ponajprije ChatGPT-a, diglo se mnogo ‘prašine’ oko AI-a. U samo dva mjeseca javna verzija ChatGPT-a dosegla je 100 milijuna korisnika i tako ‘demokratizirala’ umjetnu inteligenciju na dosad neviđen način, a pritom je postala i daleko najbrža rastuća aplikacija ikad. Zbog razvoja takvog događaja mnogi su počeli postavljati pitanje je li ovo još samo jedna tehnološka pompa ili je stvarno riječ o ‘game-changeru’? Mi smo to pitanje postavili stručnjacima i vodećim ljudima tehnoloških kompanija u Hrvatskoj.
Jednostavno i intuitivno
Emil Barić, voditelj projekta u CADCAM-u ističe kako je u današnje vrijeme lako dostupnim informacijama svaka značajnija promjena ili napredak u području IT industrije snažno medijski popraćena. “Razlog za to je što je IT danas društvena, gospodarska te financijska svakako aktualna i atraktivna tema. Upravo ta dostupnost, brzo dijeljenje informacija i uključivanje široke javnosti jest razlog nastanka povremenih “hypeova” oko pojedine tehnologije. ChatGPT u tom pogledu nije bio iznimka. Kao što mu kratica GPT u imenu govori – generative pre – trained transformer, za adekvatno funkcioniranje tehnologije potrebna je dovoljna količina povijesnih informacija na temelju kojih algoritam može donijeti određenu odluku, generirati informaciju i sl. Samim time, osnova funkcioniranja tehnologije jednaka je osnovi svake druge metode bazirane na numerici; ako su ulazni podaci neadekvatni mi ćemo dobiti izlazni podatak ali upitne kvalitete. Porastom baze podataka, redovnim ažuriranjem i kontrolom njihove kvalitete dobit ćemo snažan alat koji nam može biti od velike koristi u različitim zadacima širokog spektra složenosti. Shodno tome, prisutnost ChatGPT-a i drugih AI alata više treba promatrati kao postupnu evoluciju nego trenutnu revoluciju”, smatra Barić.
Ivan Sivrić, izvršni partner za razvoj u DignetSoftwereu, kaže kako se pri dolasku ChatGPT-a može gledati dvojako. “S jedne strane ChatGPT nije donio ništa novo u smislu tehnologije. I prije njega u IT sektoru su pojmovi poput Big Data, Machine Learning i AI bili uvelike poznati io njima se već dugo govori, traži se mogućnost njihove primjene, te se između ostalog te tehnologije i primjenjuju u pojedinim područjima. Ono što je ChatGPT napravio bih usporedio s pojavom Apple iPhonea. Tehnologija koja je i prije postojala implementirana je u cjelinu koja je dostupna širokim masama, te je prezentirana na do sada neviđen način. Tako je mnogo više korisnika dobilo pristup nečemu novom, interesantnom i naprednom, te ono što je od presudne važnosti, vidjelo im se to što su vidjeli. Da nastavim daljnju usporedbu, mislim da bi ChatGPT zaista mogao biti ‘game changer’ jer je već sada stvorena postojna baza korisnika koji su zainteresirani za mogućnosti korištenja proizvoda”, kaže Sivrić i nadovezuje se kako još preostaje vidjeti u kojem smjeru će ići razvoj i primjena istog. tehnologije. Vjeruje da će ključ uspjeha kao i inače biti mogućnost monetizacije iste usluge i količine ulaganja koje će zainteresirane strane biti spremne prihvatiti.
Ivanka Vranješ, direktorica softverskog inženjeringa – Hospitality and Government u Serengetiju, ističe da umjetna inteligencija dramatično mijenja način na koji koristimo tehnologiju i komuniciramo s njom, ali se pojavila zbog načina na koji o njoj razmišljamo i načina na koji se primjenjuje. „Rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji, poput ChatGPT-a, vrlo su jednostavna i intuitivna za korištenje, iako su sama po sebi složena, odnosno kompleksna je pozadina. Prvi put s računalima komuniciramo ljudskim rječnikom, a ne strukturiranim programskim jezikom“, objašnjava Ivanka Vranješ i dodaje da nam umjetna inteligencija može pomoći u rješavanju složenih problema, ali i potpuno preuzeti određene zadatke te smanjiti ili potpuno zamijeniti ljudske raditi gdje je to moguće. „Osim toga, budući da AI ima sposobnost učenja, sigurno će pomoći u inovacijama u raznim granama života i industrije. Iako se prema načinu na koji se o AI-ju trenutno govori u medijima, iz perspektive osobe koja je u razvoju već 28 godina, može izgledati da je njegov utjecaj pretjeran. Iako je nepobitno da će u budućnosti biti značajan u svim sferama života. Ovaj trenutak je bio neizbježan čim smo razvili matematičke metode, računali i digitalizirali sadržaj”, smatra Ivanka Vranješ. Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje, kaže da razvoj umjetne inteligencije traje više od četrdeset godina, au nišnim segmentima pojedinih industrija AI je duboko integriran u poslovanje.
“Tako nije iznenađenje da se već cijela desetljeća koristi u financijskoj industriji posebno u segmentu trgovanja financijskim instrumentima. Naime, računala pokretana umjetnom inteligencijom brzo i učinkovito donose odluke i izvršavaju financijske transakcije. Međutim, prosječna osoba nije bila izravno i svakodnevno izložena kontaktu s AI sve do pokretanja ChatGPT-a. Za mnoge je upravo ChatGPT donio osvještenje o primjenjivoj i transformirajućoj moći umjetne inteligencije. Čak i oni koji se sjećaju kada je 1997. IBM-ov ‘Deep Blue’ pobijedio svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova, postavivši prvi program koji je pobijedio ljudskog šahovskog prvaka, imali su dojam da se radi o ‘igrici’ radi nego složenom ‘inteligentnom sustavu’. ‘ čiji će model u budućnosti biti široko primjenjiv. Umjetna inteligencija uistinu je ‘game-changer’ jer postaje temeljna tehnologija budućnosti”, konstatira Kožulj.
Svi će profitirati
Član Uprave za operacije u Omega Softwareu Željko Tandarić, smatra kako je ova, kao i svaka druga tehnološka novina, digla dosta prašine. “Ovo se događa neovisno o tržištu i točki u vremenu. Sjetimo se CD-ova koji su zamijenili vinil ploče, shopping centara koji su skoro potpuno zatvorili sve lokalne dućane, Ubera koji je iz korijena promijenio tržište usluga prijevoza. Svaka od tih promjena događala se postupno i svaka je pronašla neki novi optimum – tržište vina je ostalo za zaljubljenike u ploče, lokalni dućani su prilagodili ponudu, a usluge prijevoza postale su puno konkurentnije i dostupnije. Jednako tako, ChatGPT donosi novosti, od kojih su neke stvarno odmah korisne (npr. brzo sažimanje podataka iz teksta, pregled programskog koda do neke mjere, brzo uobličavanje informacija u čitljivi oblik), a za neke će trebati zaštititi još vremena da sazru”, navodi Tandarić i napominje da je razlika s ChatGPT-om u tome što on napreduje eksponencijalnom brzinom.
“Prije dvije godine jedva sam znao govoriti, danas se može prolaziti ispite na sveučilištima, a sutra, tko zna… Kako bog, siguran sam da ćemo, unatoč kratkoročnim promjenama u profilu poslova ili dosadašnjim praksama, dugoročno svi od toga profitirati, jer će nekada biti nevjerojatne stvari postati ne samo moguće nego i normalne”, smatra Tandarić.
Ne može zamijeniti ljude
David Burcar, direktor tvrtke Vanado, mišljenja je da uzbuđenje oko umjetne inteligencije nije samo tehnološka pompa koja je potaknuta izlaskom ChatGPT-a, već je stvarna riječ o ‘game-changeru’. “ChatGPT, kao jedan primjer napredne AI tehnologije, ima značajan utjecaj na mnoge industrije i područja. One imaju potencijal poboljšati način na koji ljudi komuniciraju s računalima i digitalnim sustavima. ChatGPT može generirati razumne i koherentne odgovore na širok raspon pitanja i pomoći korisnicima u rješavanju problema, pronalaženju informacija ili pružanju podrške”, ističe Burcar te nastavlja kako ova tehnologija ima brojne primjene u industriji, kao što su korisnička podrška, automatizacija odgovora na upite, stvaranje sadržaja, prevoditeljstvo, istraživanje i razvoj, edukacija i još mnogo toga. ChatGPT je samo jedan primjer AI tehnologije, a daljnji napredak u ovom području mogao bi donijeti još snažnije i sofisticiranije sustave”, smatra Burcar. Unatoč svim prednostima, važno je biti svjestan i izazov s kojima se suočava UI tehnologija, upozorava. “Primjerice, mogućnost generiranja lažnih informacija ili nedostatak kontrole nad izlazima mogu predstavljati izazove u korištenju ove tehnologije. Važno je razumjeti ograničenja UI sustava i pravilno ih koristiti kako bi se osigurala njihova pouzdanost i sigurnost”, kaže Burcar. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske, kaže kako su svi koji prate razvoj novih tehnologija poput AI već duže vrijeme svjesni velikog utjecaja koji će imati na svijet.
“ChatGPT je upravo to stavio u fokus pa tako sada o AI priča puno šire javnosti i to na svjetskoj razini, prije nekoliko godina. Činjenica je da će nove tehnologije poput AI promijeniti svijet i način na koji živimo i radimo, i to većom brzinom kao nikada prije. Primjerice, već sada vidimo da je umjetna inteligencija preuzela neke repetitivne, automatizirane poslove od ljudi, ali će sljedećih nekoliko godina takvih primjera biti sve više”, kaže Skender i napominje kako se ne treba bojati da će umjetna inteligencija zamijeniti ljude i uzeti im poslove jer AI ne može zamijeniti ljudske vještine i iskustvo.
“Veća je vjerojatnost da će ljudi koji razumiju i znaju kako se služiti s AI zamijeniti one ljude koji to ne znaju. AI alat poput ChatGPT-ja koji sve bolje razumije ljudski jezik, ali još uvijek nije savršen i ima ograničenja. Moguće su pogreške jer ChatGPT nema kritičkog razmišljanja, konteksta ili razumijevanja šire slike. To su vještine koje imaju ljudi, na kojima je odgovornost da uče i razvijaju vještine koje će im omogućiti da uspješno koriste ChatGPT i slične alate”, kaže Skender i ističe kako je umjetna inteligencija više od medijske pompe i sigurno je ‘game-changer’, pogotovo kada dođe do realizacije punog potencijala. “Ne, moramo te promjene koje su pred nama dočekati spremni – učenjem, istraživanjem, dijeljenjem iskustva i otvoreni prema novim iskustvima”, poručuje Skender.
Marko Emer, direktor u tvrtki Elektronički računi, smatra da je vidljivo kako nije riječ samo o tehnološko-medijskoj bombi i iz toga što je Europska komisija još početkom prošle godine užurbano krenula u izradu takozvanog AI Akta o umjetnoj inteligenciji, a krajem travnja objavljen je i prijedlog navedene Uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji. “Jasno je da će umjetna inteligencija donijeti niz gospodarskih i društvenih koristi u cijelom spektru industrijskih grana i društvenih aktivnosti; štoviše i sama Europska unija vidi umjetnu inteligenciju kao veliki potencijal za ostvarenje digitalne agende za naredno desetljeće zbog čega i ulaže milijardu eura godišnje u njezin razvoj. Međutim, primjena UI nosi i velike rizike i zato je dobro da je EU cijelu priču stavila u regulatorni okvir. Kada govorimo o rizicima, ne govorimo, naravno, o uspjehu studenata da putem ChatGPT-a pišu i na vrijeme predaju seminarske radove što je, kako čujem, trenutno vrlo aktualno na svim sveučilištima, nego o stvarnim izazovima, primjerice, po pitanju sigurnosti i temeljnih prava, do kojih može doći ako nemamo nadzor nad algoritmom”, smatra Emer. Darijan Marčetić, konzultant za umjetnu inteligenciju u elektronici ATRON, ističe kako posljednja generacija algoritama umjetne inteligencije ima komparativnu prednost u odnosu na ljudske stručnjake u problemskim domenama koje zahtijevaju automatiziranu obradu velike količine podataka i donošenje odluka u stvarnom vremenu.
“Višedesetljetna evolucija algoritama umjetne inteligencije i eksponencijalni rast računalne snage omogućili su proizvode i usluge koje su prije bile nezamislive. Napredni sustavi umjetne inteligencije i velika količina podataka ključni su alati mnogih kompanija u geostrateškoj utrci za dominantan položaj na tržištu. Medijski natpisi o revolucionarnim promjenama koje će se dogoditi u kratkom vremenu nisu utemeljeni na činjenicama. Transformacija poslovnih procesa bit će dugotrajna i odvijat će se paralelno s daljnjim razvojem algoritama umjetne inteligencije i računalnog sklopa sljedeće generacije”, procjenjuje Marčetić.
Iz teorije u realnost
Dragan Mrkajić, član Uprave mStarta i direktor Fortenova Group DataLab, vd atra kako je uistinu riječ o ‘game changeru’.
„Iako Genera tivni AI, odnosno prva verzija Chat GPT-a, postoji od 2017. godine, zahtijevala je izuzetno veliku količinu istraživanja, testiranja, modela obuke te dostupnost ogromne količine računalne infrastrukture, prvenstveno grafičkih procesorskih jedinica, u narudžbi za rješenja kao što su ChatGPT iz OpenAI -ja, Bard iz Googlea ili RoBERT iz Facebooka, mogla bi imati aplikaciju kakvu danas vidimo. Dakle, svi relevantni svjetski tehnološki igrači već nekoliko godina rade na razvoju vlastitih LLM-ova (modela učenja jezika), no ostaje za vidjeti u kojem će smjeru ići njihova komercijalizacija, što je integriran dio postojećih aplikacija (npr. Word ili Photoshop), ili , kao neke potpuno nove usluge. S obzirom na to da je Fortenova DataLab grupa nastala u partnerstvu s Google Cloudom, vrlo intenzivno koristimo tehnologije koje je razvio Google, već radimo na pripremi mnogih slučajeva kroz koje ćemo testirati, a potom i koristiti Gen AI”, otkriva Mrkajić.
Božidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria, kaže da smo u području umjetne inteligencije u posljednjih šest mjeseci svjedočili skoku tehnologije iz teorije i laboratorija u onu stvarnu, koja je tu, među nama. “A sad šok i uzbuna… Ne znamo ni je li to ‘to’ ili smo usred još većeg skoka. Već sada definitivno govorimo o ‘mjenjaču igre’ kao što je pojava interneta ili mobilnih telefona. Ali ako smo usred skoka, onda je to nova industrijska revolucija”, kaže Bajsić i ističe da još uvijek postoji dvojba koju pretjerujemo ili malo, pogotovo mediji koji traže senzacije.
“Čak nismo svi ‘ujedinjeni’ oko toga je li to stvarno ‘inteligencija’ ili samo jako brzi ML algoritmi koji znaju logikom i statistikom obraditi prvi put u povijesti toliko ogromne količine ljudskog znanja i iskopati posve logične zaključke i rezultate. Prvi put smo postigli takvu računarsku moć da možemo obraditi toliko postojećeg znanja”, kaže Bajsič i napominje da AI koja svjedoči pokazuje da će promijeniti arhitekturu radnih mjesta i usluga koje koristimo.
“Mnoga radna mjesta će se posve promijeniti, mnoga će nestati, ali i mnoga nova nastati. AI je već dio novih alata i već skraćuje radne zadatke. Promjena u takvom obliku je i društvena promjena. Možda čak promjena ekonomskog reda. AI za svoje funkcioniranje koristi ogromne resurse GPU-a i energije koje će tvrtke poput OpenAI-a i NVIDIA monetizirati. OpenAI već razmišlja da naplaćuje 20 dolara mjesečno za do 25 upita na svaka tri sata. Dakle, plaćat ćemo usluge američkim firmama, a naši radnici će ostati bez posla. To znači jačanje američkog gospodarstva naspram EU”, upozorava Bajsič ali nadaje se da je ipak optimist i ne vjeruje u apokaliptične prognoze, ali će biti neugodnih turbulencija.
Gotovo kad se pokaže da se AI koristi u nehumane svrhe, regulativom i kontrolom nećemo biti spremni na to jer politika uvijek kasa, procjenjuje Bajsić.
Integracija novih tehnologija
Ivica Horvat, suosnivač i CEO tvrtke Factory, smatra kako ChatGPT trenutno zaslužuje biti u središtu pažnje što se tiče trenutne primjene ovog tipa AI modela, tj. veliki jezični model-a (LLM). “Nakon godina rada, sada je javnosti dostupna zanimljiva primjena nove tehnologije koja nam može pomoći u svakodnevnom životu i olakšati poslove istraživanja, prevođenja, pisanja sadržaja. Trebate pripremiti podatke o proizvodima za kupce? Pripremiti upitnik o zadovoljstvu ili objavi na društvenim mrežama? Vrijeme je dragocjeno, a ChatGPT ga nalazi u dvostrukim postotcima u ovim tipovima posla”, ističe Horvat. Goran Leci, predsjednik Uprave KONČAR – Digitala, kaže kako u segmentu elektroenergetike, primjerice energetskim tvrtkama kao najznačajnijim kupcima Končara, ChatGPT može poboljšati učinkovitost i pojednostaviti procese, a ujedno pomoći da se uštede vrijeme, novac i resursi.
“Neka od rješenja dostupnih uz pomoć ChatGPT-a su automatizacija unosa i analiza podataka za pametno upravljanje mrežom, generiranje izvješća i sažetaka o korištenju i potrošnji energije, poboljšanje korisničke usluge putem chatbota za korisničke upite i personalizirane preporuke. Nadalje, pomoć u održavanju i praćenju obnovljivih izvora energije, kao što su solarne i vjetroelektrane, odnosno optimizaciji korištenja obnovljivih izvora energije. Osim toga, ChatGPT može biti kor
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
