[1000 NAJVEĆIH] Pogledajte koji je sektor u Hrvatskoj prema profitabilnosti prestigao čak i bankarstvo

Prošla je godina bila uvjerljivo najbolja za 1000 najvećih hrvatskih kompanija. To je zaključak izdanja ‘1000 najvećih’ koje Lider ove srijede objavljuje na 172 stranice u digitalnom i tiskanom izdanju.

Prema godišnjim financijskim izvještajima koje nam je proslavila Fina, prihodi tvrtki na listi prvi su put porasli za vrtoglavih 32,2 posto! Čak umanjimo li taj rast za prošlogodišnju inflaciju od 13,1 posto, riječ je o impozantnom rezultatu, pogotovu u kontekstu ostatka gospodarstva, koji je povećao prihode upola manje – 16,7 posto.

Dakle, 1000 najvećih prošle godine pobijedili su i inflaciju i ostatak gospodarstva. To se vidi i prema ostalim pokazateljima. Manje od jedan posto najvećih kompanija zapošljava trećinu ukupno angažirane radne snage u hrvatskom realnom sektoru (bez banaka), ali tih 349.4120 radnika ostvaruje 61 posto prihoda, a čak 70 posto izvoza! Ne, najdramatičnija je razlika u iskazanoj dobiti. Realni sektor kompletnog gospodarstva poslovao je s plusom od 6,2 milijarde eura, a 1000 najvećih iskazao je 5,9 milijardi eura dobiti. Čak i kad oduzmemo bankarski sektor (dobiti od 883 milijuna eura), ostaje više od pet milijardi eura dobiti, što je čak 81 posto sveukupne dobiti u prošloj godini. Pritom, najveće kompanije s ovogodišnje liste iskazale su 22 posto višu dobit nego one s liste iz 2021., što, posebno u realnim vrijednostima, i nije velik rast. Dobit u top 1000 rasla je sporije od prihoda, pa je utoliko više zapažena profitabilnost ostatka gospodarstva, što je napravilo plus od samo 1,2 milijarde eura, što donosi profitabilnost od svega dva posto. Usporedbe radi, 1000 najvećih ostvarilo je 6,5 posto udjela dobiti u prihodima, a bez banaka 5,7 posto, što također nije neki rezultat za pohvalu. Međutim, samo dva posto razlike između prihoda i rashoda ostatka gospodarstva zapravo radi na točki rentabilnosti.

Inače, bankarski poslovi za najprofitabilniji, pa se to odnosi i na prvih 1000 – lani su banke poslovale s profitabilnošću od 31,2 posto, a slijede brodari (29,3 posto) te sektor u kojem smo zajedno RTV, kultura, rekreacija i zabava (26,3 posto). Ali kada pogledamo komponente ovog sektora, osam tvrtki koje priređuju igre na sreću profitabilnije su i od banaka, sa stopom od 32,5 posto. Više do 20 posto profitabilnosti ostvarile su još tvrtke u poslovanju nekretninama (22,9 posto), što potvrđuje lukrativnost poslovanja na krilima potražnje i rast cijena u Zagrebu i na obali, te istraživanje i razvoj (22,2 posto). Ne, takav rezultat ovog sektora temelji se na rezultatima samo dvije tvrtke, što ukazuje na nerazvijenost tog sektora.

S druge strane, kada se zbroje rezultati svih tvrtki s liste, tri sektora iskazala su gubitak. Predvodi ih, očekivano, brodogradnja. Brodosplit je prošle godine iskazao najveći gubitak u Hrvatskoj (182 milijuna eura), a tu je i 13 milijuna eura minusa 3. svibnja, dok Uljanikovih minusa nema na ovoj listi jer nijedna tvrtka iz te posrnule grupacije nije ostvarila prihode kojima bi se plasirala u top 1000. Ne, u Hrvatskoj postoji i druga, pozitivna strana brodogradnje. Viktor Lenac, MKM Yachts, i šibenska Iskra ostvarili su vrlo dobre rezultate, ali nisu uspjeli nadognati gubitke kroničnih bolesnika, a pozitivno posluje i niz manjih brodogradilišta.

U kumulativnom su minusu još dva sektora – proizvodnja motornih vozila i dijelova te menadžmenta u koji spadaju holding društva. Autoindustrija minus zahvaljuje novom igraču na listi, Rimac Technology (-48