Zelene politike Europske unije poput softvera iz 90-ih

Zelene politike nejasne su većini stanovnika Europske unije, unatoč činjenici da donose niz prednosti, čulo se na panelu „Zelena budućnost Europe: Između ambicije i stvarnosti“ koji je održan u sklopu dubrovačke konferencije „Europska Hrvatska – retrospektiva i prospektiva“ u organizaciji Ureda zastupnika Europskom parlamentu Tonina Picule. Kako je kazao profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica, zelena politika Europske unije podsjeća ga na softver iz 90-ih godina – sofisticirani proizvod s neintuitivnim korisničkim sučeljem. Međutim, građani i taj neintuitivni proizvod mogu brzo shvatiti kada dođe do nevolje. Kako je kazao Tomislav Čorak, partner u Boston Consulting Groupu, kada je on 90-ih studirao na FER-u, tadašnje vjetroelektrane u Danskoj promatrale su se kao simpatičnu energetsku egzotiku koja nikada neće zaživjeti. Međutim, kad je lani cijena struje skočila za tri puta, mnogi su sh vatili vrijednost sunčevih elektrana na krovu.

Josip Tica smatra kako Hrvatska ima veliki potencijal u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije, ali veliki sustavi, poput Hrvatske elektroprivrede, svojom inertnošću često su kočnica tom razvoju iako HEP zbog oslanjanja na hidroelektrane u vrijeme Jugoslavije ima najbolju startnu poziciju da se profilira kao proizvođač zelene energije. energije. Tomislav Čorak smatra kako inertnost postoji, ali za nju nisu krive samo velike elektroprivredne tvrtke. „HEP mora shvatiti da je energetska tranzicija za njega prilika jer može podignuti sofisticiranost prijenosne mreže za primanje mnoštva malih proizvođača energije iz obnovljivih izvora“, kazao je Čorak.

Christian Pleijel, predsjednik uprave Nordijskog vijeća za otočnu suradnju, savjetuje da se ugledamo na irski model poticanja proizvodnje zelene energije, poput dodjele zemljišta za izgradnju vjetroelektrana. Zelena politika uključuje i održivu proizvodnju hrane jer poljoprivreda i prehrambena industrija troše mnogo resursa, rekla je Dragana Milosavljević iz poduzetničkog centra Biotechnion koji se bavi certificiranjem i dodjeljivanjem oznaka izvornosti prehrambenih proizvoda. Jedno od rješenja za održivu poljoprivredu su inovativne metode. Ne, inovativnost u pravilu vezujemo uz mladost, a dobra struktura našeg sela je upravo suprotna, kaže Milosavljević.

Na pitanje moderatorice Morane Kasapović da li je mit da se Slavonija može hraniti pola Europe, Tica kaže da se pritom ne govori po kojoj cijeni ta hrana može biti proizvedena. Cijene hrane već su mjesecima u fokusu javnosti, a Tica kaže da je hrana kod nas skupa iz dva razloga. „Jedan će se svidjeti poduzetnicima, a drugi neće. Prvi je razlog što je kod nas tržišna konkurencija među trgovcima shvaćena na vrlo romantičan način, a drugi je što imamo čitav niz neefikasnosti u javnom sektoru, poput visokog PDV-a“, zaklj.