Matija Žulj: Poljoprivreda i cijeli prehrambeni lanac trenutno su slomljeni

S nekoliko različitih poslovnih iskustava Matija Žulj, direktor Agrivije, ispleo je svoj poduzetnički put. Najprije je kao inženjer elektrotehnike radio u različitim tvrtkama, u nekima i kao rukovoditelj, potom je bio plantažer i uzgajao borovnice, da bi se okrenuo razvoju nove tehnologije u poljoprivredi i osnovao Agrivi, čijim se softverom koristi nekoliko najvećih svjetskih tvrtki.

Kao stručnjaka za agritech, Europsko vijeće za inovacije angažiralo je Žulja kao ambasadora za promicanje uporabe tehnologije u poljoprivredi.

Koje su vaše odgovornosti kao veleposlanika u Europskom vijeću za inovacije (EIC)?

– Predstavljam sektor agritecha. Europsko vijeće za inovacije, osim investicija, želi snažno potaknuti inovacije u tehnologiji u poljoprivredi. Prema količini prijava i inovacija agritech je manje zastupljeno područje i jako ga je važno pojačati, a Agrivi je među rijetkim tvrtkama iz agritecha koje su dobile financiranje i zamolili su nas da predstavljamo EIC u sektoru agritecha kao ambasador. Naša uloga je promotivna: govorimo o korištenjem EIC-ja, pristupu financiranju, što tvrtke mogu dobiti od toga i motiviramo ih da se prijave.

Kakav je tehnološki potencijal hrvatskog agritehničara?

– Agrivi je donedavno bio jedini u toj niši, uz možda još dvije-tri tvrtke koje su pokušavale u digitalnim tehnologijama u poljoprivredi, ali se u zadnjih nekoliko godina pojavljuje sve više takvih tvrtki. Zasad su još u ranim fazama.

Mogu li se natjecati za novac iz EIC-ja ?

– Mehanizam financiranja pokriva sve, od ranih ideja, prototipova, istraživanja tržišta prototipa do skaliranja i ubrzanja. Dobili smo sredstva iz te zadnje faze, s obzirom da smo prijavili projekt koji je prošao prve dvije faze.

Kakvu korist poljoprivreda ima od digitalizacije?

– Poljoprivreda i cijeli prehrambeni lanac trenutno su slomljeni. Klimatske promjene snažno spuštaju prinos poljoprivrednicima, a njihov uzrok je i način na koji poljoprivreda danas proizvodi. Cijela industrija hrane pridonosi s 30 posto stakleničkih plinova. Nastavimo li današnju praksu, očekuje se pad prinosa od 10 do 28 posto zbog klimatskih promjena. Poljoprivreda danas upotrebljava 70 posto svježe vode, a zbog klimatskih promjena trebalo bi još više navoditi. Kalifornija je potonula pola metra jer su iscrpljene podvodne rezerve vode… Poljoprivreda se mora mijenjati jer nećemo imati što jesti. Statistika pokazuje da se od 2000. do 2016. broj poljoprivrednika u Europskoj uniji smanjio s 15 na 10 milijuna, a projekcija je da će ih 2042. biti samo 3,9 milijuna. U ovom trenutku cijene inputa u poljoprivredi u EU-u drastično su skočile: 70 posto cijene goriva, više od 30 posto cijene pesticida te više od 20 posto cijene radne snage. Automatski je skupljala hranu, ali taj rast cijena nije pratio input, odnosno profitna marža se smanjila i najveći dio upita koji trenutno dobivamo s globalnog tržišta je kako se proizvođači mogu zaštititi da ostanu profitabilni i što se može optimizirati. Tehnologija pomaže u identificiranju ranih rizika da se poljoprivrednici zaštite, ranije donesu odluke i osiguraju prinose. S druge strane, automatizacija i tehnologija nužni su kao nadomjestak manje radne snage.

Kako Agrivijev softver pomaže u tome?

– Naš softver pomaže poljoprivrednicima da kontroliraju troškove, optimizacija korištenja inputa je velika i može se uštedjeti od 20 do 40 posto. Ako gledamo ukupne troškove koje imate, uštede su od 10 do 30 posto. Profitna marža u poljoprivredi je samo nekoliko postotaka i takve su štete važne za osiguranje profitabilnosti.

Tko su vaši klijenti i kakva vam je konkurencija?

– Konkurencija je vrlo jaka, radimo globalno i naša niša su veliki proizvođači poput Driscoll’sa, najvećeg svjetskog proizvođača bobičastog voća u svijetu, koji koristi naša rješenja u osam zemalja na četiri kontinenta. Drugi veliki klijent je Tequila Sauza, najveći proizvođač tekila u svijetu.