Pametnih rješenja u hrvatskim gradovima ima, a ima i financijskih sredstava

Koncepti pametnih gradova postoje i napreduju u Hrvatskoj već neko vrijeme, ali pravo pitanje koje se postavlja kada govorimo o pametnim gradovima je kako financirati digitalnu i zelenu tranziciju. Odgovor na pitanje na devetoj Liderovoj konferenciji Pametni gradovi dao je direktor Sektora za kreditiranje Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Suzana Laušin-Katanec.

‒ U 30 godina poslovanja HBOR je financirao više od 69 tisuća projekata u iznosu od gotovo 30 milijardi eura ‒ rekla je Laušin-Katanec okupljenima na Zagrebačkom velesajmu.

Direktorica sektora kreditiranja HBOR-a naglasila je da upravo oni pripremaju financijske instrumente za integrirane teritorijalne projekte koji će biti dostupni od sljedeće godine. Riječ je tu o financijskim instrumentima u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027., no HBOR, tvrdi Laušin-Katanec, već ima programe za financiranje projekata jedinica lokalne i regionalne samouprave. To su Redovni kreditni programi HBOR-a s rokovima otplate do 15 godina te NPOO financijski instrumenti.

‒ HBOR na raspolaganju ima 256 milijuna eura u različitim financijskim instrumentima koji su dostupni jedinicama lokalne samouprave ‒ potvrdila je Laušin-Katanec.

Posebno se direktorica sektora kreditiranja posvetila NPOO financijskim instrumentima HBOR-a koji gradovima mogu pružiti subvencije kamatnih stopa i to od 75 ranga.

‒ Zelena i digitalna tranzicija je smjer u kojem treba ići da bismo ostvarili subvencije ‒ kazala je Laušin-Katanec, istaknuvši da je granica za subvencije milijun eura po projektu.

Uz NPOO subvencije, Laušin-Katanec je spomenula i NPOO jamstva. Naime, društva u vlasništvu lokalnih i regionalnih samouprava imaju mogućnost kombiniranja subvencija kamatnih stopa iz NPOO-a s jamstvenim programom čime se omogućuje financiranje njihovih projekata bez ishodovanja jamstva grada. Time se zadržava proračunski prostor za financiranje drugih društvenih i javnih projekata, a jamstvo pokriva glavnicu kredita do najviše 80 posto iznosa.

Svoju prezentaciju Laušin-Katanec je zaključila pozvavši gradove i druge jedinice lokalne samouprave da iskoriste subvencije kamatnih stopa koje mogu ići u rasponu od 50 do 75 posto, ovisno o projektu te da iskoriste mogućnost korištenja jamstava jer, kako je rekla, sve je bolje nego koristiti. prostor za zaduženje gradova.

Iskustva grada Varaždina, na današnjoj je konferenciji iznio i gradonačelnik Neven Bosilj koji itekako ima iskustva u projektima digitalne i zelene tranzicije. Grad je, između ostalog, ugradio i senzore za buku i za kvalitetnu zraku, a iznimno su ponosni i na polupodzemne spremnike za otpad koji imaju dispečere koji ‘javljaju’ komunalnim poduzećima kada su spremni puni ili polupuni.

Varaždin se može pohvaliti is 25 kamera u centru grada te nadzorom javnih i poljoprivrednih površina kako bi se spriječilo odlaganje otpada u okoliš i to sve sukladno pravilima GDPR-a. Gradonačelnik je predstavio niz drugih projekata, a trenutno im je fokus, kaže, investiranje u javnu rasvjetu te sustav pametnog parkinga.

Svoja je iskustva iznijela i gradonačenica Supetra, Ivana Marković, koja je posebnu pažnju u svojoj prezentaciji posvetila prometu. S obzirom da već i ptice na granici znaju koliko su gužve tijekom ljetnih sezona na trajektnim linijama prema otocima, Grad Supetar je čekanju odlučio stati na kraj. Uz dugoročni cilj proširenja rute Split-Supetar, gradska je uprava kroz Operativni plan razvoja izradila aplikaciju e-Promet kojom stanovnici i posjetitelji mogu brzo i jednostavno dobiti uvid u dinamiku trajektnih linija prometa i trenutno stanje na prometnicama grada Supetra i kroz osam kamera.

Niti jedan od ovih projekata pak ne bi bio moguć bez suradnje s privatnim sektorom, a kako to izgleda objasnili su Branimir Šteko iz tvrtke Končar – Digital i Filip Tončić iz tvrtke InfoDom.

Končar već dugi niz godina surađuje na projektima digitalizacije i energetske učinkovitosti, a kako je potvrdio Šteko, tvrtka ima stručnjake kojima se može konkurirati na svjetskoj razini. Jedan od projekata koji se posebno istaknuo je SenzoriKA koji je nastao u suradnji Grada Karlovca i Končara. Projekt povezuje segmente pametnih kontejnera, očitavanje kvalitete zraka i buke, očitavanje vodomjera, očitavanje i upravljanje postajama, pametnim parkingom i pametnim muzejom.

‒ Sve se prati kroz gradski središnji sustav Končar MARS, kojim zahvaljujući digitalnim tehnologijama pružamo bolju i kvalitetniju uslugu, ali i znatne uštede i veću učinkovitost u pružanju javnih gradskih usluga građanima grada Karlovca ‒ objasnio je Šteko.

S novom je godinom, osim eura i Schengena, na snagu stupila i Uredba o uredskom poslovanju koja je definirala digitalizaciju pa su sada svi dužni komunicirati digitalnim putem, ne samo s državom nego is korisnicima, odnosno građanima.

Činjenica je to koju je iznio Tončić, izvršni direktor za javne financije tvrtke koja ima za cilj integrirati poslovne sustave jer, kako kaže, smisao uredskog poslovanja je upravljanje podacima, a upravo podaci moraju biti dostupni svima koji ih trebaju. Tončić je potvrdio i da bit digitalizacije nije da se prepiše sve što je bilo analogno nego da se optimizira cijeli proces.

– Sve to stvarate preduvjete za bolje poslovanje grada, a to je ono što Infodom živi već 20 godina – poručio je Tončić okupljenima na konferenciji Pametni gradovi.

– Puno smo puta danas čuli da je transparentno financijsko upravljanje pozitivan smjer koji se odvija posljednjih godina pa se nadamo da će nova uredba dovesti do smanji silna papirologija koja se svakodnevno nalazi na stolovima djelatnika – rekao je Tončić koji je pritom predstavio i SPIN sustav za upravljanje financijskim tokovima te eRedar, alat za digitalni nadzor.