Rejting agencija Moody’s objavila je novu procjenu jednogodišnjih izgleda o kršenju kreditnih aranžmana i dospijeću djelatnosti (default rate). Drugim riječima, to su informacije koje govore o tome koji su sektori najviše izloženi riziku bankrota u bliskoj budućnosti.
Prema Moody’su, prva tri najosjetljivija sektora u Europi su maloprodaja, turizam u širem smislu (hoteli, igre na sreću i slobodno vrijeme) i industrija pakiranja (kontejneri, ambalaža i staklo). Visoko na ljestvici (iznad tri posto zadane stope) i dalje su roba široke potrošnje, zdravstvena i farmaceutska industrija te tehnološki sektor.
– Stoga, ako u Europi imate poslovne partnere (kupce, dobavljače) u navedenim sektorima, bilo bi dobro obratiti više pažnje na njihovo poslovanje i rane signale upozorenja – upozorava kreditni analitičar. Mario Kurtović na svom Linkedin profilu.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Kako je struktura hrvatskog gospodarstva ponešto drugačija od Moody’sovog portfelja, temeljem dugogodišnjeg praćenja zadano po sektorima i dosadašnjim iskustvima, Kurtović prognozira da će kod nas najranjiviji biti sljedeći sektori:
Maloprodaja (ciklički segmenti, prvenstveno autoindustrija i modna maloprodaja)
Smanjenjem realnih dohodaka potrošači prvo smanjuju izdatke za neesencijalnu potrošnju. Potražnja za automobilima još se nije vratila na prethodnu razinu, ali problemi s nabavom još uvijek postoje. Što se tiče moderne trgovine, tu već vidimo trend bankrota na Zapadu (Peek i Cloppenburg, Galeria, Scotch i Soda…).
Kapitalna dobra (proizvodnja strojeva i opreme)
Prelijevanje potražnje sa zapadnih tržišta zbog usporavanja ekonomske aktivnosti uslijed porasta kamatnih stopa i visoke inflacije.
Građevina (stanogradnja i izvođači radova)
Rast kamata učinit će mnoge nove projekte nerentabilnostima, a potencijalna stagnacija cijena nekretnina i nedostatak radne snage mogli bi skupo stajati visoko zadužene tvrtke.
Prema Kurtoviću visoke su još na ljestvici rizičnost su još hoteli i ugostiteljstvo(visoko zaduženi i slabo pozicionirani na udaru su istekom moratorija na otplatu kredita, pogotovo ako prije ljeta dođe do recesije na ključnim emisijskim tržištima), proizvođači i distributeri građevinskih materijala i proizvoda(naslonjeni na građevinu pa bi im porast kamatnih stopa mogao riješiti problem zbo
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
