Osam zemalja Srednje i istočne Europe usvojilo je gotovo 1500 zakona, pokazuje izvješće AcTrenda koje je predstavio Grayling, konzultantska agencija za komunikacije i javnim poslovima na okruglom stolu u Zagrebu.
Uz predstavljanje rezultata istraživanja AcTrend ja trendova koji su utjecali na donositelju odluka, stručnjaci konzultantske agencije Grayling na čelu s Richardom Jukesom, globalnim predsjednikom Graylinga, razgovarali su o procjeni utjecaja novih regulatornih i legislativnih promjena na poslovni sektor. Također, istaknuto je kako aktivnosti praćenja zakonodavnih procesa i javnih poslova mogu pomoći tvrtkama u ublažavanju rizika koji dolaze s tim promjenama.
Izvješće Grayling AcTrend analiziralo je zakonodavne promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj te Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji između 1. siječnja i 31. prosinca 2022. godine. Kvantitativno gledano, prednjači Rumunjska s više od jedne trećine (573) od ukupnog broja donesenih zakona, slijede Poljska sa 189 akata primarnog zakonodavstva, Slovačka sa 176 te Hrvatska sa 158. S druge strane su Srbija (60) i Mađarska (83).
U usporedbi s brojkama od prije 5 do 10 godina (2013.-2017.) došlo je do povećanja od 14% u broju usvojenih zakona u zemljama srednje i istočne Europe u 2022. godini. To se vjerojatno može objasniti činjenicom da su i oporavak nakon COVID-19 i početak rata u Ukrajini motivirali zakonodavce da usvoje veći broj akata koji reguliraju poslovno okruženje, ali i okruženje općenito.
Usporedba broja donesenih zakona u izvanrednom postupku pokazuje da je 24,9% od ukupnog broja donesenih zakona doneseno hitnim postupkom, a još je veći broj akata koji imaju izravan utjecaj na poslovanje – 38,95%. Povećanje korištenja hitnog postupka u Hrvatskoj može se opravdati pripremama za migraciju na euro te ulazak u Schengensko područje. Zamjena vrijednosti izvršena je kroz akte koji su prošli kroz hitni postupak što predstavlja 53% ukupnog broja zakona donesenog tim putem.
U prosjeku je 46,5% zakona imalo izravan utjecaj na poslovanje, što je rezultat sličan razinama prije pandemije. Gotovo polovica usvojenih zakona koji su izravno utjecali na poslovanje odnosila se na opće poslovne teme (43,85%), a zatim na sektore usluga (13,59%) i financija (10,3%). U Hrvatskoj je nešto drugačija situacija te se 30% od ukupnog broja usvojenih zakona odnosilo na opće poslovanje, 24% na usluge te 16% na financije.
Centralizacija zakonodavne vlasti u ruke vlada posebno je uočena u slučaju donesenih zakona koji utječu na poslovanje jer su sve analizirane zemlje imale manje od 20% akata koje su podnijele parlamentarne zastupnice u 2022. godini. U slučaju Hrvatske, Mađarske i Srbije niti jedan od zakona koji utječu na poslovanje u prošloj godini nisu podnijeli parlamentarni zastupnici. U usporedbi s razinama prije pandemije, broj zakonskih akata s utjecajem na poslovanje koje su podnijeli zastupnici prepolovio se u 2022. godini.
“Izvješće AcTrenda pokazuje alarmantan trend prema vladavini dekretom i, praktično govoreći, koncentraciji prava na zakonodavnu inicijativu u rukama izvršne vlasti. Postoji regionalna tendencija da se institucije odmaknu od svojih klasičnih, tradicionalnih atribucija. Glavno objašnjenje vezano je za izvanredni kontekst posljednjih godina, koji je zahtijevao donošenje iznimnih mjera. Ne, zanimljivo je pratiti kako će se ovaj trend razvijati idućih godina, a prije svega važno je da ne utječe na ulogu državnih institucija
Više o temiIzvor:Profitiraj.hr
