Da pravna i etička regulativa dobrano kasni za primjenu umjetne inteligencije u cijelom spektru industrijskih grana i društvenih aktivnosti, čulo se na panel raspravi „Pravna i etička regulativa umjetne inteligencije – iskustva i izazovi“, održanoj u duploj punoj dvorani Effectus veleučilišta. S moderatorom panela izv.prof.dr.sc. Robert Kopalpredsjednikom Uprave Effectus veleučilišta o toj su temi razgovarali Martina Silov,izvršna direktorica udruge CroAI CroAI, izv.prof.dr.sc. Leo Mršić, prodekan za znanost i istraživanje Algebre; dr.sc. Anja Barešićznanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković i voditeljice projekta AI4health.Cro, Marijana Šarolić Robićodvjetnica, Goran Dautović, potpredsjednik Projekta 3 Mobilnost (Rimac grupa) i prof.dr.sc. Ozren Polašekupravitelj Hrvatske zaklade za znanost.
Paneliste je upoznao s temom pravne i etičke regulative primjene umjetne inteligencije. Miroslav Varga, certificirani Google trener i Martech specijalist, Escape Digital Agency, koji je sudionike podsjetio da se čovječanstvo, s pojmom umjetne inteligencije susreće od sredine prošlog stoljeća. „Manji je problem tehničke primjene umjetne inteligencije, dok je puno veći problem trenirati umjetnu inteligenciju na dovoljno velikom uzorku da daje dobre i kvalitetne programe, da ispravno odlučuje i predlaže najbolja rješenja, naravno u suglasju s pravnim i etičkim uzusima društva, kazao je Miroslav Varga .
Na pitanje moderatora „Što je umjetna inteligencija?“ Martina Silov je odgovorio da se svijet još nije usuglasio oko pitanja što je umjetna inteligencija, pa se ne čudi što kaskamo za odgovore oko pravnog i etičkog regulatornog okvira njene primjene. „Društvo ima potrebu regulirati novo i nepoznato, najčešće iz straha, kazala je M. Silov. Nesporno je, dometnula je, da su se karte podijelile i da će ono što je zadnjih 30 godina bio Internet, sljedećih 30 godina biti umjetna inteligencija. Na tom tragu nevjerojatnih mogućnosti, ne postoji industrija ili sektor koji u budućnosti neće primjenjivati alate umjetne inteligencije.
Opći je dojam da će alati umjetne inteligencije riješiti sve probleme čovječanstva, ali, naravno – neće, rekao je Leo Mršić. „Ključ primjene alata umjetne inteligencije, kao uostalom i u primjeni bilo kojih alata je u odgovornosti ljudi koji ih koriste, a ne u zabranama“, izjavio je Leo Mršić. S njim se složila odvjetnica Marijana Šarolić Robić i podsjetimo da je Europska unija još 2018. usvojila Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji. Svjesna da je izgubila tehnološku utrku, Europska unija odlučila je ne izgubiti regulatornu. Dokument Etičke smjernice u primjeni umjetne inteligencije dobio je više od 500 komentara. Ovaj dokument je još uvijek važeći i predstavlja okvir za donošenje novog regulatornog okvira, na globalnoj razini, npr. rezolucije UN-a. Ona mora počivati na vrijednostima i odgovornostima koje kao društvo trebamo čuvati, rekla je M. Šarolić Robić.
Primjena umjetne inteligencije donosi niz gospodarskih i društvenih koristi u cijelom spektru industrijskih grana, uključujući i autoindustriju, rekao je. Goran Dautović. Umjetna inteligencija, poboljšava predviđanje, optimizaciju operacija i raspodjelu resursa te personalizira pružanje usluga te se njezinim korištenjem može pridonijeti ostvarenju rezultata koji pogoduju društvu i okolišu, a tvrtkama i gospodarstvu mogu donijeti ključne konkurentske prednosti. „Kada govorimo o izazovima primjene umjetne inteligencije u djelatnosti iz koje ja dolazim, govorimo o 4 glavna područja: sigurnosti prometa na cestama, tehničkom odobrenju (homologaciji), potom osiguranju te samoj usluzi“. Na pitanje moderatora kada se na cesti može očekivati prvo samoupravljajuće vozilo G. Dautović je odgovorio da su rokovi projekta definirani Planom oporavka, ali na njih i utjecati na uspješan završetak svih potrebnih odobrenja financiranja, ponajprije državne potpore.“
Svi znamo da Europa ulazi u digital, rekla je Anja Barešić i dodala da se Institut Ruđer Bošković odlučio za primjenu alata umjetne inteligencije u domeni zdravstva. Imamo vrhunske ICT stručnjake koji se pomalo boje medicine jer tu stvari često „zapnu“ na regulativu, jer je to vrlo složen proces, u čijem je središtu pacijent, zaštita njegovih podataka, ali i njegov život. Drugim riječima, ne samo da postoje etički izazovi primjene umjetne inteligencije, već postoje još veći etički izazovi primjene umjetne inteligencije u medicini.
Fascinantno je, s jedne strane promatrati da primjenom alata umjetne inteligencije možemo znatno skratiti vrijeme rada za obradu podataka i donošenje nekih znanstvenih zaključaka, dok je s druge strane regulatorno područje iz
Više o temiIzvor:Profitiraj.hr
