Podaci za međunarodnu robnu razmjenu za ožujak pokazuju optimistična kretanja potkraj prvog kvartala ove godine, smatra HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Kako stoji u HUP-ovom Fokusu tjedna, osim evidentnog utjecaja visoke inflacije, ubrzanje rasta robnog izvoza iz 20,9 mjesto godišnje odražava snažan oporavak isporuka naftnih derivata, kontinuirano snažne proizvodnje izvozno-orijentiranih kapitalnih dobara (opreme i postrojenja, motorna vozila) te farmaceutskih pripravaka.
Brzi rast zaliha izvozno-orijentirane proizvodnje u kombinaciji s oporavkom poslovnog klime kod glavnih trgovinskih partnera, odnosno Njemačke i Italije, upućuje na stabilizaciju u lancima dobave te određeni optimizam oko inozemne potražnje. Stojić također tvrdi da daljnja integracija u globalne lance vrijednosti po ulasku u europodručje doprinosi kontracikličkom kretanju izvoza.
– S druge strane, pad robnog uvoza od 3,1 posto godišnje posljedica je visoke osnovice, pada cijena energenata, ali i usporavanja uvozne potražnje gledano kroz realnu stagnaciju trgovine na malo. Ne, zahvaljujući otprilike dvostruko snažnijem rastu robnog izvoza u prvom tromjesečju (+13,2 posto) u odnosu na uvoz (+7,4 posto), neto razmjena s inozemstvom u prvom tromjesečju ove godine na rast BDP-a djeluje pozitivnije nego se ranije očekivalo – piše Stojić.
Rezultat je očito povoljnijih uvjeta u okruženju, s obzirom na to da su, smatra, blaga zima, visoke razine skladišta plina i značajne uštede u učinkovitosti potrošnje energije uklonile potrebu za jačom racionalizacijom potrošnje energije. u kojoj ima značajan negativan učinak na industriju i opću gospodarsku aktivnost u europodručju.
Uzimajući u obzir ubrzanje pada industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju (-1,7 posto na godišnjoj razini), stagnaciju trgovine na malo nakon malog rasta u zadnjem tromjesečju prošle godine, očekivani su sporiji rast investicija
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
