Završetkom pandemije vraća se rovovska bitka u Uniju – spasiti ili ne spasiti

Poznate europske rasprave o štednji i potrošnji, već neko vrijeme na čekanju zbog pandemije, vraćaju se u prvi plan, kao njima i razlikama između pojedinih članica. Njemački ministar financija Christian Lindner inzistira na tome da nova fiskalna pravila Europske unije moraju imati minimalne brojčane kriterije za održivo smanjenje duga preuzetih zemalja.

“Prijedlog Europske komisije mora biti poboljšan jer nema jamstava da ćemo vidjeti smanjenje duga i deficita na realan i pouzdan način”, rekao je Lindner u intervjuu za Europsku redakciju (ENR), u kojem sudjeluje i Hina.

Goruća tema

Lindner kaže da je Europski prijedlog potrebno dopuniti tako da se uvede pravilo da rastu sporije od potencijalnog rasta i da se javni dug u zemljama u kojima je iznad 60 posto BDP-a mora smanjivati ​​najmanje 1 posto godišnje. Reforma fiskalnih pravila jedna je od gorućih tema za koje se očekuje da će moći dominirati raspravama u drugoj polovici ove godine. S jedne strane su oni koji inzistiraju na većoj fiskalnoj disciplini, poput Njemačke ili Nizemske, kao druge visokozadužene zemlje koje se strahuju da bi brže razduživanje moglo ugroziti njihov gospodarski rast, što bi dodatno otežalo smanjenje duga. Nova pravila trebalo bi dogovoriti do kraja ove godine dok je na snazi ​​klauzula o odstupanju od pravila Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da omjer javnog duga ne smije biti iznad 60 posto BDP-a, a proračunski deficit iznad tri posto BDP-a.

Stroga pravila Unije o dugu i deficitu privremeno su stavljena van snage zbog pandemije Covida-19, a ta je obustavljena do kraja ove godine zbog visoke cijene energije kao posljedice ruskog rata protiv Ukrajine. Komisija u prijedlogu nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do tri posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi ​​pravilo da zemlje čiji je dug premašuje 60 posto BDP-a moraju smanjivati ​​dug svake godine za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto. Takva brzina smanjivanja javnog duga neki se drže posve nerealno jer može imati teške posljedice po gospodarstvo i društvo u cjelini i dodatno smanjiti sposobnost zaduženih zemalja da vraćaju dugove. Stoga je Komisija predložila da se visokozaduženim europskim državama omogući veća fleksibilnost u smanjivanju dugova i deficita.

Prijedlog Komisije ne predviđa univerzalno pravilo o brzini smanjivanja duga koje bi vrijedilo za sve članice, već bi članice same pripremale srednjoročne planove smanjenja duga čije bi ispunjavanje Komisija pratila.

Koristi se od jedinstvenog tržišta

“Svi imamo koristi od jedinstvenog tržišta, a većina država članica također i od monetarne unije, ali te dobrobiti nisu zauvijek zajamčene, stoga na tome moramo stalno raditi