Tržište autobusa jedno je od rijetkih preostalih bojišta malih i velikih igrača, globalnih platformi i domaćih prijevoznika s dugom tradicijom. Neki će reći da je tržište liberalizirano, neki samo djelomično, a neki da smo deset godina u zaostatku razvijenih zemalja EU.
Kao iu drugim sektorima, globalna konsolidacija prisutna je i na tržištu transportnih usluga. Sa stajališta putnika to je pozitivno jer putnik dobiva učestaliju uslugu i niže cijene, međutim, ako se gleda cjelokupni prometni sustav države ona ima i negativne posljedice. – Veliki prijevoznici zainteresirani su voziti na linijama na kojima ima puno putnika, a nisu im zanimljive linije s malo putnika koje nisu rentabilnosti. Država, županija i gradovi moraju osigurati stanovništvu prijevoz i na tim linijama. Tu onda dolaze do izražaja mali lokalni prijevoznici koje zato treba na neki način zaštititi i osigurati im održivo poslovanje – smatra Marko Šoštarićdekan Fakulteta prometnih znanosti.
U novom Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji bi trebao biti donesen u drugom kvartalu ove godine, sporni je dio u kojem prijevoznici na međunarodnim linijama mogu prevoziti putnike i unutar Hrvatske, a da ne prolaze usklađenje koje moraju proći domaće linije. – To direktno stavlja domaće prijevoznike u podređeni položaj jer se voze cijelo vrijeme, dok se međunarodne linije mogu otvarati/zatvarati kako to kome odgovara, i sasvim je legitimno da se voze samo vikendom i za vrijeme sezone. Time bi međunarodni prijevoz kupio putnike domaćim prijevoznicima iu rentabilnosti ih je ostavio bez prihoda za nerentabilnost polaske. To će na kraju rezultirati sa zatvaranjem linija i napuštanjem održavanja domaćih linija. Druga opasnost je što bi prijevoznik koji ima prevladavajući utjecaj na međunarodnim linijama mogao nakon što bi isti prijevoznici na domaćim linijama podići cijene. To već danas vidimo na liniji Rijeka-Ljubljana koja ima višestruko veću cijenu nego linija Rijeka-Karlovac, makar se radi o jednako dugim linijama. Trenutno su putnici sretni što je niža cijena prema Rijeci, no to je poput kredita, sve će se to platiti s kamatama, jednom kada više neće biti konkurencija – smatra Hrvoje Meštrovićpredsjednik Koordinacije unutarnjeg javnog linijskog prijevoza putnika pri HUP-u i predsjednik Udruge autobusnih prijevoznika.
Po njegovom mišljenju, problem je što konkurencija ne koristi vlastite autobuse i radnike, već preko svojih partnera održava linije, a istovremeno određuje uvjete pod kojima će partneri voziti i prodavati karte. – To je vrlo opasno, jer dugoročno može stvoriti stečajeve, socijalne slučajeve, ako partneri nisu svjesni rizika u koje ulaze – upozorava Meštrović.
Dok se domaći prijevoznici pozivaju na primjer Austrije i Njemačke koje su zaštitile manje prijevoznike, u FlixBus za primjer uzimaju Portugal u kojem je tržište liberalizirano 2019. godine te su, unatoč pandemiji u razdoblju do 2022. godine, cijene karata u pojedinim regijama snižene čak do 54 postoa broj prevezenih putnika je narastao za 42 posto.
FlixBus je u Hrvatsku ušao 2016. godine na međunarodne linije koje su u tom trenutku već bile liberalizirane i danas surađuju sa 14 hrvatskih autobusnih partnera koji voze i na europskim lokalnim linijama. Njihov se model može usporediti s platformom Uber na taksi tržištu.
– Na relaciji Zagreb – Budimpešta do našeg dolaska nije postojala autobusna linija ili je prometovala vrlo rijetko. FlixBus je krenuo s nekoliko dnevnih linija, a danas, zahvaljujući ispravnoj poslovnoj odluci te praćenju kretanja putnika i njihovih potreba, putnici imaju čak 11 izlazaka dnevno. Ovo je izvrstan primjer onoga što liberalizacija donosi i može se donijeti i na domaće tržište – kaže Ante Grbeša, regionalni direktor FlixBusa za jugoistočnu Europu. Ne, dodaje, u trenutku ulaska FlixBusa na tržište uvedena su dodatna ograničenja te se domaće tržište hermetički zatvorilo i zadržalo taj status posljednjih sedam godina.
– Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u prošloj godini započelo implementaciju europske Uredbe 1073/2009, odnosno odobravanje kabotaže na postojećim liberaliziranim međunarodnim linijama. Na ovaj način omogućeno je dodatno povezivanje unutar Hrvatske, a putnicima nešto veća ponuda polazaka i niže cijene iz njihovih gradova. Ova europska uredba jedna je od većih promjena u novom Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu. Iako pozdravljamo ove promjene, ove procedure još uvijek u ne predstavljaju dovoljan iskorak u smjeru liberalizacije autobusne industrije. Samo potpunim ukidanjem procesa usklađivanja voznih redova koji moderne Hrvatske baštine iz doba bivše države, može doći do stvarnog i kvalitetnog razvoja konkurencije i jamstva podizanja kvalitete i učestalosti prijevoza, ali i pada cijena – smatra Grbeša.
Zanimljivo je da svoja različita stajališta i inicijative, te domaći i globalni prijevoznici provode putem Hrvatske udruge poslodavaca. S jedne strane su domaći prijevoznici, kao i drugi FlixBus i njegovi partneri. Domaći prijevoznici nedavno su zatražili i donošenje posebnog Zakona o zabrani nepoštene prakse po uzoru na identični zakon primjenjiv kod trgovačkih lanaca, kojima se onemogućila prodaja usluga ispod “nabavnih cijena”.
Prema podacima Hrvat
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
