Burzovne robe: Situacija u Ukrajini uzburkala tržište, središnje banke ponovo pod povećanjem

Napisao: Robert Jurišić, S-Grain BI

Ponovno se sve na robnim burzama vrti oko geopolitike, a pogotovo se to tiče nafte i agri roba. Opzirom da se situacija u Ukrajini ponovno eskalira ne čudi da je većina roba i indeksa na razini tjedna porasla. Srpanj se potvrđuje kao ‘naelektričniji’ mjesec u godini. Pokretač je geopolitika, tehnička analiza i fundamenti dolaze kasnije. Iznenađujuća anomalija u razdoblju u kojem su vrijeme i stanje usjeva dominirali scenom. Ali ovo je svjetski rat, svaki dan novo iznenađenje je iza ugla.

Središnje banke ponovno će biti pod povećalom ovaj tjedan. Očekuje se da će FED povećati kamatne stope za novih 25 baznih bodova u srijedu (96 posto vjerojatnosti), a Europska središnja banka (ECB) i Japanska središnja banka (BoJ) nakon toga imaju odluke o politici.

U SAD-u gotovo 600 milijardi dolara korporativnih obveznica bilježi pad vrijednosti. Oluja je to koju su stvorile godine nultih kamata, a plaćanje kamata na američki dug približava se potrošnji za obranu! Dug je najveći rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Inflacija u EU zamjetno je oslabila u lipnju, prateći osjetno posustajanje rasta cijena u eurozoni zahvaljujući nižim cijenama energije. Na razini EU-a inflacija iskazana harmoniziranim indeksom cijena (HICP) spustila se u lipnju na 6,4 posto, sa svibanjskih 7,1 posto. U eurozoni se spustila sa 6,1 na 5,5 posto.

Kineski BDP porastao je u drugom kvartalu, ali manje od očekivanja. Ukupno je od početka godine BDP porastao 5,5 posto, koliko je najslabiji rast u desetljećima. Čini se da Kinu treba na neki način stimulirati, ali kako će to učiniti? Hoće li to zadovoljiti potrebe za daljnjim uvozom? Kineska središnja banka traži od banaka da snize kamatne stope na postojeće hipoteke kako bi potrošači imali veću kupovnu moć. Čini se da žele poticaje bez diranja u osnovi juana, ali više se pozornosti još uvijek pridaje problemima duga privatnog sektora.

Europska skladišta plina skoro puna

Terminske cijene nafte Brent porasle su na početku tjedna iznad 82,5 dolara po barelu, približavajući se najvišoj razini u tri mjeseca pojačanim obećavajućim izgledima smanjene globalne ponude i porasta kineske potražnje. Prošlog petka, ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata izrazio je povjerenje u napore OPEC+ da podrži tržište nafte, vjerujući da su trenutne akcije primjerene, ali ostaje spreman poduzeti dodatne mjere ako to bude potrebno.

Očekuje se da će Kina, usred spora oporavka nakon pandemije, uvesti ciljane poticajne mjere za jačanje svog gospodarskog oporavka, dodatno pojačavajući raspoloženje na tržištu. Unatoč tome, oprez je obuzdan prije ključne odluke o kamatnim stopama i od strane američkih saveznih rezervi i Europske središnje banke.

Terminske cijene prirodnog plina u Europi kreću se oko granica od 30 eura po megavatu jer je intenzivan toplinski val kroz kontinent podržavao potražnju, dok su niže brzine vjetra povećavale ovisnost o sagorijevanju plina za proizvodnju električne energije. Skladišni kapaciteti puni su 82,5 posto, stoga se očekuje da će EU ispuniti svoj cilj od 90 posto popunjenosti skladišta do 1. studenog, odražavajući relativno ugodnu situaciju opskrbe.

Nadalje, opskrba prirodnim plinom iz Norveške nedavno je poboljšana zahvaljujući uspješnom završetku velikih aktivnosti održavanja na polju Troll i postrojenju Nyhamna. U međuvremenu, najnovije tromjesečno izvješće IEA-e sugerira da će europska potražnja za plinom ove godine pasti za sedam postona 489 milijardi kubičnih metara.

Na burzama pravi ‘tobogan’

Pet europskih država sastalo se u srijedu kako bi produljilo trenutnu zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine nakon roka 15. rujna koji je postavila Europska komisija. O zabrani, koja utječe na uvoz pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, odlučila je Europska komisija u svibnju nakon što su se poljoprivrednici žalili da je uvoz iz Ukrajine negativno utjecao na njihova lokalna tržišta, uzrokujući gomilanje zaliha i pritisak na cijene. Tranzit kroz te zemlje do drugih članica EU i dalje ostaje moguć.

Hedge fondovi u posljednje vrijeme nisu znali što učiniti s agri robama; prošlojedno izvješće COT-a pokazalo je najmanji neto protok sredstava od ožujka, ali ovotjedne vremenske (ne)prilike, naslovnice u Rusiji i promjene središnje banke to bi se mogle promijeniti. Agri tržišta gledana kroz Bloombergov indeks (BCI) porasla su oko šest posto u srpnju. To je najveći mjesečni porast za BCI od invazije u Ukrajini u veljači 2022. Nema sumnje da će izvršiti pritisak na rast potrošačkih cijena i metriku inflacije u nadolazećim tjednima i mjesecima, a onda će sve utjecati na odluke središnjih banaka o monetarnoj politici.

Prognoze za američki kukuruzni pojas predviđaju vruće uvjete, koji bi u kolovozu mogli postati vlažniji i hladniji. Ni u Europi nije ništa bolje ni gore. Na oba kontinenta potrebna je kiša (bez bure) i pad temperature kako bi se biljke malo oporavile od vrućine. Ali što je još važnije za tržište u ovom trenutku, Rusija nastavlja napadati Ukrajinska izvozna infrastruktura i prijeti globalnim tokovima žitarica. Zato su i takve reakcije burze.

Ranije sam mnogo puta naglašavao da će burze reagirati ako/kada se jednom zaustavi izvozni koridor iz Ukrajine i upravo smo tome sada svjedoci – a na burzama pravi tobogan gdje se mijenjaju rizik i uzimanje profita kao glavni pokretač tržišta. Kako drugačije opisati situaciju kada cijena, prvenstveno pšenice i kukuruza, u jednom danu padne za pet do sedam posto, pa drugi dan naraste za isto toliko ili i više. Kratkoročno, vjerojatnost daljnjih značajnih povećanja cijena na burzama ovisit će o tome koliko će roba Ukrajina moći izvesti kopnom, a Rusija morem.

Situacija u Ukrajini mogla bi biti okrenuta cijelom tržištu

Gledajući MATIF, ukoliko se situacija na Crnom moru stabilizira, potencijal pada cijene žitarica je između 20 i 30 eura po toni. Međutim, ako se izvoz iz Ukrajine i Rusije potpuno zaustavi, onda potencijalno opet možemo očekivati ​​panične reakcije kupaca i potencijalno nove rekordne razine žitarica. Zoran primjer kako vanjski faktori mogu preko noći okrenuti naglavačke cijelo tržište. Kremlj kaže da će nastaviti sporazum samo ako se ispune njegovi zahtjevi za lakšim pristupom globalnim tržištima za izvoz hrane i gnojiva. Zapadne zemlje tvrde da Rusija nije imala problema s prodajom prehrambenih proizvoda koji su izuzeti iz financijskih sankcija. Vidjet ćemo hoće li biti moguć neki novi dogovor u skoro vrijeme.

U Italiji, u prvom kvartalu ove godine uvoz pšenice iz Ukrajine porastao je za 430 posto, a kukuruza 71 posto, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. To je pravi razlog zašto su cijene pšenice i kukuruza u RH bile u konstantnom padu još od studenog pa sve do nove žetve pšenice.

Terminske cijene bakra bile su blizu granice od 3,8 dolara, povlačeći se s najviše tromjesečne razine od 3,93 dolara dosegnute sredinom mjeseca jer je zabrinutost zbog niske potražnje u Kini nadjačala dokaze o manjoj ponudi. Pokušaj Kine da smanji svoju ovisnost o rastu kroz neodrživu proizvodnju i građevinu smanjio je vjerojatnost da će vlada usvojiti značajne poticajne mjere unatoč svim brojnijim dokazima o sporu gospodarskom oporavku najvećeg svjetskog