“Europska unija je zajednica vrijednosti, zajednica prava, ali i zajednica na temelju koje Hrvatska kroz izdašna sredstva ima priliku ulaganjem u svoj ravnomjerni regionalni razvoj dosegnuti prosjek razvijenosti EU-a”, rekao je hrvatski premijer. Andrej Plenkovićkoji je u bruxelleskom think tanku Centru za europske političke studije (CEPS) govorio o prvih 10 godina hrvatskog članstva u EU i perspektive daljnjeg širenja Unije.
Plenković je u svom izlaganju rekao da je Hrvatska u vrijeme pristupanja EU-u cijelo vrijeme nastojala nadoknaditi zaostatak za zemlje srednje i istočne Europe, koje su još 90-tih bile u intenzivnim pripremama za članstvo, dok se Hrvatska borila protiv velikosrpske agresije Slobodan Milošević i vraćala okupirana područja.
Dakle, Hrvatska je tek početkom 2000-ih započela institucionalno približavanje EU.
“Danas kada smo članice i šengenskog prostora i europodručja i postale dio jezgre EU-a, imamo do kraja ovoga desetljeća 25 milijardi europskih sredstava, dakle imamo sve pretpostavke da ulovimo korak i mislimo da ćemo 2030. nakon dvije financijske perspektive uspjeti dosegnuti prosjek razvoja EU -a i nadoknaditi ono što nismo mogli 90-tih”, rekao je Plenković.
Plenković je rekao da je Hrvatska zbog slovenske blokade i uvjetovanja suradnjom s Haškim sudom izgubila oko četiri godine.
Istaknuo je da je to uvjetovanje bilo nepravedno i neopravdano. “Nakon što su optuženi generali oslobođeni na Haškom sudu, nitko nam na kraju nije rekao ‘žao nam je’, nego se nastavilo kao da ništa nije bilo”, rekao je Plenković.
Na pitanje podržava li Hrvatska ukidanje konsenzusa u nekim vanjskopolitičkim pitanjima, koja neki smatraju jednim od najvećih prepreka daljnjem proširenju, bolje funkcioniranje EU, Plenković je rekao da to ne podržava. Za Hrvatsku i za ostale male zemlje jednoglasnost je instrument za zaštitu od preglasava
Više o temiIzvor: Dnevnik.hr
