Miodrag Šajatović: Austrijanac, Nepalac, Poljak i umjetna inteligencija

Uspavani domorodac u Hrvatskoj nesvjest je posljedica koje će prouzročiti predaja obale Austrijancima, obiteljskih tvrtki Poljacima, slabije plaćenih poslova Nepalcima i intelektualnih radnih mjesta umjetne inteligencije.

Zaokupljeni brigama hoće li inflacija rasti, BDP padati, koliko su sigurne banke i kolika je vjerojatnost da izbije nuklearni rat, ne primjećujemo jednu, kako se to kaže, savršenu oluju kojoj nam se događa u Hrvatskoj.

Kako se ta savršena oluja može vidjeti? Jedan je pojavni oblik siromašnog Nepalca koji je nedavno stigao u Zagreb i juri ulicom s Woltovim torbetinom za dostavu na leđima. Drugi je primjer srednje bogati Austrijanac koji je stigao u malo dalmatinsko mjesto od domaćeg čovjeka preuzeti ključeve upravo kupljene kuće, prvi red do mora.

Možda samo nekoliko minuta nakon što je Austrijanac bez zaustavljanja prošao granični prijelaz na Maclju, u Hrvatsku je sa suradnicima ušao predstavnik poljskog investicijskog fonda da preuzme obiteljsku tvrtku koju mu je upravo prodao osnivač iz manjeg grada blizu Zagreba. A u virtualnom svijetu na tisućama se adresa upravo ispitivala kako da umjetna inteligencija zamijeni nekog sadašnjeg PR-ovca, odvjetnika ili tržišnog analitičara.

Savršena oluja

Svaki pojedinačni slučaj, primjer zasebnih procesa, ima dugoročno duboke posljedice za lokalnu zajednicuu. Kad se ta četiri procesa spoje, stvaraju savršenu oluju s dramatičnim posljedicama. Uspavan uvjerenjem da će on, njegova djeca i unučad moći neometano živjeti od raznih oblika rentijerstva (iznajmljivanje apartmana, sigurno mjesto u državnom aparatu dok je članska iskaznica u džepu, grickanje EU fondova…), sadašnji prosječni domorodac sasvim je nesvjestan što mu se sprema . Budalasto je ponosan kad neki strani bloger hvali opuštenost na koju je naišao u Hrvatskoj. A čudit ​​će se domorodac kad se jedno jutro probudi i shvati da su gazdovanje u zemlji preuzeli neki agilniji i ambiciozniji koji su došli sa strane. Procesi se jako ubrzavaju. Prošle godine izdano je oko 125 tisuća radnih dozvola za strane radnika. Agenti za prodaju nekretnina svjedoče dodatno navali kupci iz zemalja EU-a nakon uvođenja eura i Schengena. Već više od trećine nekretnina kupuju stranice. Među 400 milijuna ljudi ima sasvim dovoljno onih kojima je milijun eura za vilu na Jadranu sitnica. I čiju platežnu moć većina domaćih aspiranata na kupnju kuća za odmor više ne može pratiti. Vlasnici kamenjara 400 metara od mora prodaju djedovinu za 400 tisuća eura. Neki za taj novac kupe stanove u Zagrebu, ali ima i mnogo primjera da je tako stečeno bogatstvo unutar obitelji raste u nekoliko godina.

U nedostatku sistemskog pomaganja u tranziciji upravljanja obiteljskim tvrtkama s osnivača na nasljednike bogatu žetvu imaju preuzimači iz srednje Europe. Agencije koje se bave aranžmanom akvizicija imaju pune ruke posla. Nakon što su u ranoj fazi povratka u kapitalizam stranke pokupovale većinu velikih tvrtki, sada su na red došle srednje i manje zdrave tvrtke. Koje su trebale biti osvajači u drugim zemljama, a postaju lovina poduzetnijih iz drugih zemalja. Nažalost, novac koji su obitelji dobile prodajom tvrtki opet uglavnom završi u nekretninama. Rentijerstvo je ugodno, ali rijetko se održi u drugoj ili trećoj generaciji.

Jadna unučad

Ekipa s fakultetskim diplomama s odobravanjem gleda na dolazak Nepalaca, Indijaca ili Filipinaca. Nisu im konkurencija. Možda njima nisu, ali bit će njihovoj djeci, a pogotovo unucima, kad se ovdje stvaraju nove zajednice pa ambiciozna djeca današnjih građevina, konobara i dostavljača krenu na fakultete. A dok oni ne stasaju, pojavio se ChatGPT, koji prijeti da će zamijeniti mnoge poslove fakulteta. Sigurni su samo oni koji će se moći – svojom natprosječnošću – sudjelovati u hibridnom radu ljudske i umjetne inteligencije.

Što domorodačka zajednica može učiniti? Prvo i najizglednije jest – ignorirati nove okolnosti i nastaviti drijemati. Druga je varijanta braniti se svim sredstvima, ali to je unaprijed izgubljena bitka