U očekivanju objave vrijednosti transakcije u najavljenom i od europskih regulatora dopuštenom Googleovom preuzimanju Photomatha, svakako najvažnije i najveće vijesti koje je u posljednjih godinu dana obilježila hrvatsko tržište spajanja i preuzimanja (M&A), prolazi ispod radara da je ovo tržište posljednjih mjeseci iznimno aktivno i dinamično. Prateći domaće tržište u posljednjih nekoliko mjeseci bilježimo dvadesetak spajanja i preuzimanja, pri čemu su mete, a najčešće i preuzimači, bile male i srednje velike tvrtke. Raste ponuda poduzeća čiji osnivači odlaze u mirovinu, a nemaju nasljednika koji bi preuzeo biznis, ali raste i broj serijskih poduzetnika koji stvaraju biznis upravo s idejom da ga prodaju. Konzultanti koji se bave tom vrstom transakcija kažu da među preuzimačima nema na vidiku straha od recesije, rasta kamatnih stopa i geopolitičkih nesigurnosti…O uzbudljivom tržištu spajanja i preuzimanja u temi tjedna piše Manuela Tašler.

Netom nakon još jedne burne rasprave u Saboru, koja je uključila zastupnika Hrvoja Zekanovića i škartoca na glavi, sa Sandra Benčić, zastupnicom i odnedavno koordinatoricom stranke Možemo!, pretresli smo mnoge teme – od kurikularne reforme i pravosuđa do Zagrebačkog holdinga i sljedećih izbora. U intervjuu je našoj Antoniji Knežević elaborirala zašto se obnovljiva energija u Hrvatskoj smatra feudalnim vlasništvom i malo detaljnije objasnila kako Zagreb planira koncipirati model priuštivog stanovanja.

Dugo je na Zapadu vladalo uvjerenje da će prodor tržišta danas u drugu ekonomiju svijeta s vremenom učiniti pravom malom liberalnom demokracijom na sliku i priliku istoga Zapada. Ne, kako vrijeme odmiče, praksa pokazuje upravo suprotan smjer. Može li EU, koji je u ovim trogodišnjim preslagivanjima (realno, mnogo prije) izgubio poziciju treće ekonomske sile, u bitku za povrat svog mjesta pod globalnim suncem – s državnim kapitalizmom, pitanje je na koje odgovara Gordana Gelenčer temu ili državnom intervencionizmu.

Nakon što se godinama smanjuju kapaciteti za proizvodnju nuklearne energije u zapadnoj Europi, posebice nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani u Fukushimiju 2011., pa je primjerice Njemačka zatvorila većinu svojih nuklearnih elektrana, sadašnja kriza s poskupljenjem energije, ponajviše električne energije, ponovno je nuklearnu energiju stavila u fokus političara i javnosti. Danas četvrtina energije u Europskoj uniji dolazi iz nuklearnih elektrana, kojih je na njezinom teritoriju 103, u 13 od 27 članica EU, najviše u Francuskoj. O prednostima nuklearne energije u odnosu na druge izvore energije Donatella Pauković je razgovarala s Larom Topol, inženjerkom smjene i vodećom instruktoricom za trening licenciranog smjenskog osoblja u NE-u Krško, čiji kapaciteti ravnopravno dijele Hrvatska i Slovenija.

Također, među brojnim temama možete saznati koje je sektore korisno da na vrijeme prepoznaju potencijal vodikašto su ili tko su to kidultsa tu je i priča o najvećem hrvatskom izvozniku koji samo ove godine planira ulaganja od 60 milijuna eura. nismo propustili ni priču’apostolu’ koji propagira europske, ali i srpske i ruske interese a koji nije impresionirao Bruxel

Više o temiIzvor: Leadermedia.hr