Najveći hrvatski izvoznik Končar samo ove godine planira ulaganja od 60 milijuna eura

Grupa Končar je prije tri godine usvojila dokument ‘Integralna strategija 2020+’ kojim su do kraja 2024. planirani prihodi od prodaje Grupe, i to bez akvizicije, od 530 milijuna eura (četiri milijarde kuna). Taj je plan, međutim, ostvaren već lani, unatoč svim neizvjesnostima s kojima se svjetsko gospodarstvo suočava(lo). Zapravo, već se 2021. Grupa približila tom broju kada je ostvarila 480 milijuna eura (3,6 milijardi kuna) prihoda. Lanjski pak rast predsjednik Uprave Gordan Kolak objašnjava dobrom ugovorenošću poslova početkom godine na svim tržištima.

Tako je vrijednost novih narudžbi prvi put dosegla 787,8 milijuna eura (5,9 milijardi kuna), pa su ukupne ranije otvorene višegodišnje narudžbe na kraju godine (koje će se realizirati i sljedećih godina) iznosile rekordnih 976,1 milijun eura (7, 3 milijarde kuna), pri čemu je udio izvoza 60 posto. Upravo zbog toga konsolidirani prihodi (uključujući i akvirirani Dalekovod) iznosili su 699,7 milijuna eura (5,3 milijarde kuna). Osim toga, porasla je i vrijednost izvoza za čak 152 milijuna eura (1,14 milijardi kuna) u odnosu na 2021., kada je iznosila 275 milijuna eura (2,06 milijardi kuna). Udio izvoza u prihodima lani je bio 61 posto, dok je dobit iznosila 29,4 milijuna eura (220,5 milijuna kuna).

Najveća je potražnja za transformatorima, ali i drugim proizvodima iz područja elektroenergetike. Na domaćem tržištu, koje je lani također raslo, tradicionalno je najvažniji kupac HEP grupe, a slijede HŽ Putnički prijevoz i Zagrebački električni tramvaj (ZET). Inače, Končar izvozi u stotinjak zemalja svijeta (u 130 ima referenci), a najveći se dio odnosi na zemlje EU-a (Njemačka, Švedska, Italija, Austrija…).

Prošle godine napravljen je veliki iskorak na švedskom tržištu u području trafostanice. Riječ je o dva ugovora o rekonstrukciji trafostanice za kupce Vattenfall i Svenska kraftnät, a uspješno je završena pretkvalifikacija za realizaciju najsloženijih projekata švedskog operatera prijenosnog sustava. Time je otvoren put prema tom tržištu s velikim potencijalom. Kolak dodaje da je rast izvoza u EU prioritet, ali da istovremeno vide ‘kako se intenziviraju aktivnosti na tržištima na kojima je Končar nekada dominirao, poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Albanije…’.

– Jačamo i poslovanje u zemljama Bliskog istoka i Afrike te Sjeverne Amerike. U najvećem dijelu prodaje u izvozu riječ je o kupcima vezanim uz elektroenergetiku, a istaknut porast ugovaranja izvan Europe vidimo na tržištu Iraka. U lipnju prošle godine s iračkim ministarstvom elektroenergetike ugovoren je projekt revitalizacije hidroelektrane Haditha vrijedan 65 milijuna eura. Osim što se obnavlja najveći hidroenergetski objekt koji je prema načelu ‘ključ u ruke’ Končar sagradio u svojoj stoljetnoj povijesti, tim smo se projektom na velika vrata vratili na to tržište – naglašava Kolak.

Financijsko restrukturiranje Dalekovoda završeno je prošle godine nakon što je tvrtka Napredna energetska tvrtka (NPR) preuzela 75,16 posto udjela. Inače, NPR je u 50-postotnom vlasništvu Končar – Ulaganja (u vlasništvu Končara) i Construction Line Limited u čijoj je vlasničkoj strukturi Pavao Vujnovac.

Prate i razvoj AI-ja

Samo prošle godine investicije u članicama Grupe bile su gotovo 30 milijuna eura (225 milijuna kuna), a investicijski plan za 2023. rekordnih je 60 milijuna eura (450 milijuna kuna). Ulagano je u proširenje proizvodnih kapaciteta, nove strojeve i povećanje energetske učinkovitosti, a pri kraju je gradnja više integriranih fotonaponskih elektrana na krovovima Končarevih tvornica. Uz smanjenje ugljičnog otiska, eventualni viši struja isporučivat će se u javnu elektroenergetsku mrežu.

– U siječnju ove godine smo, prigodom 102. obljetnice poslovanja, u rad pustili novi Laboratorij za velike električne strojeve i pogone. Riječ je o visokotehnološkom kompleksu kakvih ima svega nekoliko u svijetu, a koji je vitalni dio Laboratorijskog centra Končar – Instituta za elektrotehniku, koji čini devet međunarodno akreditiranih laboratorija osposobljenih za provođenje gotovo 700 metoda ispitivanja i mjerenja. Gradnja tog jedinstvenog laboratorija počela je u srpnju 2021., a investicija vrijedna sedam milijuna eura u potpunosti je financirana vlastitim sredstvima – napominje Kolak.

Dodaje kako trenutno razvijaju baterijska i hibridna električna tračnička vozila te rješenja koja koriste vodič za proizvodnju električne energije. Sredinom prošle godine potpisano je nekoliko važnih sporazuma o strateškoj suradnji koji Končaru otvaraju nove mogućnosti za ubrzanje digitalizacije kritične i urbane infrastrukture u Hrvatskoj i zemljama regije, a puno se očekuju i od najavljenog ulaganja u željezničku infrastrukturu u sljedećih deset godina. Prate i razvoj umjetne inteligencije.

– Na temelju dosadašnjih istraživanja i iskustava u budućnosti dosta očekujemo od kombinacije ljudske inteligencije, stručnog znanja i višegodišnjeg iskustva te naprednih algoritama i strojnog učenja na temelju vrlo velike količine podataka prikupljenih u stvarnom vremenu. Takvim pristupom možemo osigurati ranije otkrivanje bilo kakvih nepravilnosti, primjenu ispravnih korektivnih akcija