Prema analizi NBS-a, marže najvažnijih trgovačkih lanaca su veće za 36,6 posto u odnosu na 2019.

Prema analizi Narodne banke Srbije (NBS), trgovačke marže najvažnijih trgovačkih lanaca u Srbiji nominalno su veće u 2022. godini za 36,6 posto u odnosu na 2019. godinu.

Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković stoga je ocijenila da ima prostora za njihovo smanjenje, odnosno da to neće ugroziti funkcionalnost prodavača, te da treba ubrzati dezinflaciju.

Što podiže cijene?

Ona je na konferenciji NBS-a rekla da maloprodaja, a posebno trgovački lanci koji čine njenu okosnicu, “imaju posebnu ulogu, ali i odgovornost i prema kupcima i prema dobavljačima”.

Stopa trgovačkih marži u stalnom je porastu i kumulativno iznosi dva postotna boda prihoda od prodaje robe, što uz ostale čimbenike utječe na povećanje cijena. Tabaković je kazala da su maloprodajne cijene u pet značajnih trgovačkih lanaca u Srbiji na sličnoj razini u posljednje tri godine, a da se relativno brži rast marži u odnosu na konkurenciju “može pripisati relativno nižim nabavnim cijenama”.

“To potvrđuje i činjenica da je promet relativno brže rastao kod trgovačkih lanaca koji su ostvarili veći rast trgovačke marže, iako postoji sličnost u asortimanu”, rekla je.

Istaknula je da pet najvažnijih trogivskih lanaca diktira uvjete pod kojima će netko proizvoditi robu i koliko će svatko od nas moći kupiti. Dodala je kako se trgovci pridržavaju više od desetljeća stare prakse da proizvođaču ulazak u trgovački lanac naplaćuju neslužbene naknade, a službene naknade da proizvod bude na vidljivim policama.

“Rokovi plaćanja dobavljačima, prije svega prehrambenih proizvoda, duži su od dogovorenog i zakonom dopuštenog… Zbog toga se neki prodavači odlučuju na prodaju robe iz kamiona, riskirajući inspekcije i kazne”, kažu u NBS-u. guverner.

Prozvala je i trgovačke lance da, osim pokrivanja troškova i ostvarivanja dobiti, “ne iskorištavaju trenutak u kojem se nalaze”. “Zašto ih pozivamo da to učine?” Jer ne može inflacija biti nečiji brat, a nečiji rat. Inflacija je gubitak za sve nas. Zato se protiv toga moramo svi organizirano boriti”, rekla je Tabaković.

Ona je “nježno” zamolila Komisiju za konkurenciju da “ukoliko ima kapaciteta”, ponovo napravi analizu trgovinskih marži, kao što je to uradila 2017. i 2018. godine uz komentar da jedino konkurencija obezbeđuje jeftinije proizvode. Dosad se nitko od trgovačkih lanaca nije našao pozvanim da reagira na izjave guvernerke Narodne banke Srbije.

Tabaković je na predstavljanju Izvješća NBS-a o inflaciji za kolovoz rekla da je međugodišnja inflacija u silaznoj putanji te da je u srpnju iznosila 12,5 posto, što je za 3,7 postotnih bodova niže nego u ožujku. I bazna inflacija je, prema njezinim riječima, smanjena s 11,3 posto u ožujku na 9,4 posto u srpnju, što je posljedica ne samo pada svjetskih cijena energenata i hrane, već i mjera monetarne politike NBS-a.

Povratak u normalu

“Očekujemo da će se međugodišnja inflacija u narednim mjesecima smanjivati, svaki mjesec za oko jedan postotni bod, da bi na kraju godine završila na oko osam posto”, rekla je Tabaković.

Istaknula je da se povratak inflacije u ciljani okvir očekuje u drugom tromjesečju 2024. godine, što je nešto ranije od planiranog zbog dodatnog zaoštravanja monetarnih uvjeta u lipnju i srpnju.

Više o temi

Izvor:Poslovni.hr