Europska komisija u ponedjeljak je objavila proljetne ekonomske prognoze u kojima je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva, u odnosu na prethodnu. Za ovu godinu predviđa rast od 1.6 mjestoa sljedeće 2.3 mjestodok je u prethodnim zimskim ekonomskim prognozama Komisija očekivala da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 1,2 posto, a sljedećih 1,9 posto.
Procjene rasta BDP-a Europske komisije manje su od prognoza hrvatske Vladekoja je krajem travnja povećala procjenu za 1,5 posto, s 0,7 posto na 2,2 posto, za ovu godinu, a na 2,6 posto za sljedeću.
Komisija je u novim prognozama podignula procjene rasta europodručja i EU-a u cjelini zbog boljih gospodarskih rezultata od očekivanih, koji su raspršili strah od recesije.
Sada se rast BDP-a u EU očekuje od jedan posto ove godine (0,8 posto u zimskoj prognozi) i 1,7 posto u idućoj godini (1,6 posto u zimskoj prognozi). U eurozoni predviđa rast od 1.1 mjesto ove i 1.6 mjesto sljedeće godine.
Komisija je revidirala više prognoze inflacije u usporedbi sa zimom. Ove godine očekuje se inflacija u eurozoni od 5,8 posto, a dogodine 2,8 posto. Za EU u cjelini očekuje se da će inflacija ove godine biti 6.7 mjestoa sljedeće 3.1 mjesto.
– Hrvatski realni BDP povećao se za 6,2 posto nakon prošle godine, uvelike zahvaljujući snažnom rastu u prvoj polovici godine i unatoč rekordnoj inflaciji, uskim grlima u dodatnim lancima i težim uvjetima financiranja za tvrtke i kućanstva – navodi Komisija.
Dodaje da su cijene energenata i njihov utjecaj na cijene ostalih proizvoda i usluga utjecale na kupovnu moć kućanstava, pri čemu je bila inflacija veća od rasta plaća.
– Ipak, osobna potrošnja ostala je glavni pokretač rasta, budući da je procvat izvoza robe i usluga neutraliziran snažnim rastom uvoza – kaže Komisija.
Ulazak u europodručje i šengen pridonose rastu BDP-a u predstojećem razdoblju, dodaje Komisija.
Komisija navodi da će u Hrvatskoj ‘kontinuirani rast realnih plaća i usporavanje inflacije povećati osobnu potrošnju’ i da će investicije dobiti poticaj iz europskih fondova i dovesti do povećanja povjerenja.
Komisija očekuje daljnji rast stope zaposlenosti (jedan posto ove i 1,2 posto sljedeće godine) i rekordno niske stope nezaposlenosti (6,6 posto ove i 6,1 posto sljedeće godine). Prošle je godine stopa zaposlenosti porasla 2.3 mjesto i nadmašila predpandemijsku razinu.
navodi da će ukupna inflacija u Hrvatskoj uspjeti, unatoč upornom porastu cijena usluga, zbog čega će temeljna inflacija biti veća od ukupne Komisije. Proračunski deficit bi ove godine trebao iznositi 0,5 mjesto, nakon što je prošle godine zabilježen suficit od 0,4 posto. Sljedeće godine deficit bi se trebao povećati na 1,3 posto.
Očekuje se daljnji pad udjela javnog duga prema BDP-u s prošlogodišnjih 68,4 posto 63 mjesto ove i 61,8 sljedeće godine.
Pokretači rasta od 2,3 posto sljedeće godine bit će potrošnja i investicije.
Očekuje se usporavanje inflacije prema ciljanoj razini od dva posto i nedostatak radne snage, koji je i dalje prisutan. Povećanje realnih plaća potaknut će osobnu potrošnju, a apsorpcija sredstava iz Mehanizam za oporavak i otpornost pozitivno će pridonijeti rastu.
Rizici za ove prognoze pretežu na pozitivnu stranu, što znači da bi rezultati mogli biti bolji od sadašnjih procjena.
-Snažniji rast udjela u izvoznom tržištu i bolja turistička sezona mogla bi vanjsku bilancu učiniti pozitivnijom o
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
