Što je to 'percipirana inflacija'?

Prema istraživanju kreditnog osiguravatelja Allianz Tradea, stopa inflacije koju percipiraju njemački stanovnici u svibnju iznosila je 18 posto, što je gotovo tri puta više od službeno izračunato inflacije od 6,1 posto.

Percipirana inflacija snažno je porasla iu Hrvatskoj, a krajem 2021. premašila je 24 posto, što je znatno više od ostvarene stope potrošačke inflacije od 3,8 posto u listopadu, naveli su analitičari u HNB-ovom blogu “Inflacija i percepcija inflacije u Hrvatskoj” , objavljenom prije nego što je ona zaista podivljala, pišetportal.

Općenito, percipirana inflacija smatra se višom od izmjerene, prema njemačkoj analizi, ali se trenutna dinamika proširila jaz između percipirane i stvarne inflacije.

“Postoji veliki jaz između percipirane i stvarne inflacije, posebno u Njemačkoj”, kaže Jasmin Gröschl, viši ekonomist u Allianz Tradeu. U eurozoni u cjelini te dvije vrijednosti razlikuju se oko devet postotnih bodova, au Njemačkoj oko jedanaest.

”To nije beznačajno, jer percipirana inflacija ima snažan utjecaj na potrošače, primjerice na njihovo ponašanje. Ova razlika igra važnu ulogu za gospodarstvo i tvrtku, kao i za politiku kamatnih stopa”kaže Gröschl.

Stručnjaci su istražili i razloge za ovo visoko odstupanje povezano sa sastavom košarice i ponašanjem potrošača. Sukladno tome, oni obraćaju veću pozornost na promjenu cijena proizvoda koje često kupuju, poput hrane i pića, goriva ili drugih artikala u supermarketu.

“Ako vam cijene porastu iznad prosjeka, ljudi imaju osjećaj da je inflacija velika”, navodi Gröschl. Dok kupujemo robu i usluge i bilježimo koliko koštaju, stvaramo sliku o tome koliko se cijene mijenjaju i kojom brzinom.

No naša percepcija često se ne poklapa sa službenim podacima o inflaciji. Zašto je to tako?

Duže pamtimo povećanje cijena. Premda uglavnom manje primjećujemo stabilne cijene ili one u padu, a one su uključene u izračun prosječne stope inflacije.

Redovitim gotovinskim plaćanjima posvećujemo veću pozornost nego neredovitim kupnjama i izravnim opterećenjem računa. Kada razmišljamo o inflaciji, često imamo na umu cijene dobara i usluga koje najčešće kupujemo, kao što su benzin, kruh ili šišanje.

Ako te cijene natprosječno porastu, mogli bismo procijeniti stvarni stop inflacije. Nasuprot tome, promjene cijena dobara i usluga koje rjeđe kupujemo (npr. automobila i pokućstva) ili koje plaćamo izravnim opterećenjem bankovnih računa (npr. mjesečne najamnine ili premije osiguranja) mogu manje utjecati na našu percepciju stope inflacije, piše ekonomist Ivan Vidas s portala Insolve .hr.

Svatko od nas izložen različitoj stopi inflacije. Ako cijene benzina porastu mnogo više od cijena drugih dobara i usluga, kod osoba koje često koriste automobil može se činiti da je stopa inflacije viša od izmjerene stope jer oni troše na benzin više od prosjeka. Netko drugi možda će imati osjećaj da je inflacija niža od izmjerene stope jer cijene proizvoda koje često kupuje rastu manje od prosjeka.

Takve razlike u percepciji mogu se pojaviti među različitim demografskim skupinama u populaciji.

Znatne razlike između percipirane i izmjerene inflacije mogu se osobito pojaviti u doba velikih promjena, poput uvođenja eura. Te razlike čak mogu narušiti povjerenje građana u službenu statistiku. U mnogim državama europodručja prelazak s nacionalne vrijednosti na euro bio je povezan s iznimno visokim percipirom