Šaravanja: Ulaskom u EU povećan izvoz i smanjena zaduženost

Ulazak u EU omogućio je hrvatskim poduzetnicima da povećati izvozšto je ključni razlog zašto je Hrvatska preokrenula kronični deficit na tekućem računu platne bilance i proračuna u suficitu i vremenu smanjila zaduženost javnog sektora, poduzeća i kućanstava, istaknuo je glavni ekonomist HGKGoran Šaravanjana konferenciji za medije ‘Prvih 10’ koju je održala HGK – Županijska komora Dubrovnik, u cilju rezimiranja učinaka desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Šaravanja je istaknuo kako su sredstva iz EU svakako pridonijela tom razduživanju, ali još važnije prisilila su nas da strateški razmišljamo o politikama koje vodimo.

– Kad vidimo koliko smo se brzo oporavili od duboke recesije izazvane pandemijom u usporedbi s recesijom nakon svjetske financijske krize, jasno je koliko je hrvatsko gospodarstvo stabilnije i otpornije, ne samo kao članica NATO-a i EU, ali i kao članica eurozone.i Schengena Od ulaska u EU stvorena je 200.000 radnih mjesta, veći dio u privatnom sektoru. Prvi puta u povijesti imamo manji broj radne snage, čime smo se pridružili razvijenim zemljama Zapada. Došlo je do smanjenja zaduženosti privatnog sektora, a razlika kamatnih stopa po kojima se zadužuju domaći poduzetnici i građani smanjena je tj. izjednačila se s kamatnim stopama u ostatku zapadne Europe – rekao je Šaravanja

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unijeZrinka Ragužpredstavila je učinke europskih fondova po sektorima ističući kako su najveći učinci postignuti kroz Europski kohezijski fond, kroz koji je Hrvatska investirala u prometnu infrastrukturu.

– Za istaknuti su Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, LNG terminal te brojne luke, marine, prometnice koje su Hrvatska učinile dostupnijom. Također, 200.000 kućanstava dobilo je pristup pitkoj vodi te kanalizacijskom sustavu, što realno, bez europskih sredstava ne bi bilo moguće – istaknuo je Raguž.

U financijskoj perspektivi 2014. – 2020. Hrvatska je ugovorila 14,04 milijarde eura ili 123,92 posto mogućih sredstava, od čega je do sad iskorišteno 85 posto, a do kraja ove godine taj će se podatak još dodatno poboljšati, na što moramo biti izrazito ponosni.

– Hrvatska je zemlja neto korisnica europskih sredstava, gdje je u deset godina ostvarila 10 milijardi prihoda iz ovih fondova. BDP po stanovniku po EU prosijeku iznosio je 2013. godinu 61 posto, a 2022. godine 73 posto – rekla je Raguž.

Župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija s povučenih 742 milijuna eura u prethodnoj financijskoj perspektivi jedna od vodećih županija u iskorištenju sredstava koja su joj bila na raspolaganju.

Predsjednica ŽK DubrovnikNikolina Trojać, istaknula veliki put koji je Hrvatska prošla kroz pretpristupni proces kako bi postala punopravna članica.

– Ulaskom u EU Hrvatska je u svim segmentima društva napredovala: razvilo se civilno društvo; što smo mogli vidjeti na primjeru projekta Golfa na Srđu, ot