Može li solarna superoluja zagasiti Internet?

Može li neka posebno snažna solarna oluja doista srušiti Internet? I kolika je vjerojatnost da će se to zaista i dogoditi? Znanost kaže da je takav scenarij moguć, ali za to bi Zemlju trebala pogoditi doista ogromna solarna superoluja. Puno je vjerojatniji scenarij u kojem bi stradala električna mreža; zapravo takve su se stvari već i događale, ali zasad ne u globalnim razmjerima.

Slučaj Starlink

U veljači prošle godine solarna baklja je onesposobila 40 Starlinkovih satelita jer SpaceX nije provjerio vremensku prognozu za svemir. Srećom, kvar nije bio toliko ozbiljan da onemogući globalni pristup internetu.

Kako bi potpuno zatvorila internet, solarna oluja trebala bi prekinuti ultraduge optičke kabele koji prolaze ispod oceana i povezuju kontinente. Duž ovih kabela svakih 50 do 145 kilometara nalaze se repetitori koji pojačavaju putujući signal.

Ranjivi repetitori

Iako sami kablovi nisu osjetljivi na geomagnetske oluje, repetitori jesu. Kvar jednog repetitora mogao bi cijeli kabel izbaciti iz igre, a ako ispadne dovoljno kabela, mogao bi uzrokovati “internetsku apokalipsu”o kojoj je u svom znanstvenom radu pisao Sangeetha Abdu Jyothi s Kalifornijskog sveučilišta u Irvineu.

Takav globalni nestanak Interneta bio bi potencijalno katastrofalan jer bi poremetio sve, od opskrbnih lanaca preko medicinskih sustava i poslovanja burzi do osnovnih sposobnosti milijuna ljudi da rade i komuniciraju.

Zaštita od oluje

Od solarne mega oluje Internet bi se mogao zaštititi ojačanjem elektroenergetske mreže, satelita i podvodnih kabela kako se ne bi preopteretili priljevom struje te izgradnjom sigurnosnih sustava za strateško isključivanje mreža tijekom izbijanja solarne oluje. Jeftinija je varijanta razraditi bolju metodu dugoročnog predviđanja solarnih oluja.

Trenutnom tehnologijom solarne oluje mogu se predvidjeti do dva dana prije nego što udare Zemlju na temelju aktivnosti sunčevih pjega. Ali znanstvenici ne mogu pratiti solarne oluje na način na koji prate uragane. Zato prate druge tragove, poput položaja Sunca u trenutnom solarnom ciklusu.

Solarni ciklusi

Sunce prolazi kroz otprilike 11-godišnje cikluse veće ili manje aktivnosti, a očekivalo se da bi sljedeći solarni maksimum trebao dosegnuti oko 2025. Međutim, izgleda da će se dogoditi mnogo ranije i da će nam pogoditi puno jače. NASA je revidirala svoj stav i sada najavljuje da bi nadolazeći vrhunac mogao započeti već krajem ove godine te da će vjerojatno biti puno ozbiljniji od posljednjih nekoliko, relativno blagih solarnih maksimuma.

Najpoznatija dosad zabilježena svjetska geomagnetska oluja bio je takozvani Carringtonov događaj iz 1859. godine, kada je polarna svjetlost primijećena južnije od Kubea i Havaje. Da je tada postojao Internet, najvjerojatnije bi bio ozbiljno poremećen.