U 2022. godini na portalu MojPosao objavljeno jegotovo 4.000 oglasa za sezonske radnikešto je 14 posto više u odnosu na godinu ranije te 28 posto više nego rekordne 2019. godine.
Početak prošle godine obilježio jeveliki rast broja oglasa ukategoriji Turizam i ugostiteljstvou odnosu na 2021. godinu. Tako je primjerice, u siječnju 2022. godine zabilježeno 51 posto više oglasa nego godinu dana ranije. Ne, ne treba zaboraviti da su u to vrijeme 2021. godine snazi bile relativno jake protuepidemijske mjere.
Kako je godina odmicala taj se rast smanjivao, da bi broj oglasa u svibnju bio manji nego 2021. godine, kada su poslodavci u strahu od epidemije kasnili sa sezonskim zapošljavanjem te su se pokušali nadoknaditi u kasnijim proljetnim i ljetnim mjesecima.
Smirivanjem situacije i puštanjem korona mjera, potražnja za sezonskim radnicima 2022. godina krenula je „na vrijeme“. Broj oglasa porastao je iz mjeseca u mjesec, a tako je ostalo sve do prosinca kada je zabilježen nešto manji broj oglasa u odnosu na 2021.
Dvije trećine oglasa objavljeno u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo
Najviše oglasa objavljeno je u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo gdje je zabilježenoviše od 10.000 natječaja (odnosi se na sezonske i ne sezonske poslove). Ako tu brojku usporedimo s onom iz 2021. godine primijetit ćemo rast od 17 posto, odnosno 9 posto ako bismo gledali 2019. godinu. Na drugom mjestu našla se kategorija Prodaje s12 posto više oglasaza sezonske radnike.
Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su:konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.
Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u:Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.
Napominjemo da u oglasima ne navodimo broj izvršitelja, kako bi poslodavci putem jednog oglasa mogli zaposliti više radnika.
Tri četvrtine ispitanika barem je jednom radilo u sezoni
Da je turizam perjanica našeg gospodarstva pokazuje i podatak da ječak 81 postonaših ispitanika barem jednom radilo u sezoni. Od ispitanika koji imaju iskustvo rada u sezoni, najveći dio njih sezonske poslove odrađivao je zavrijeme školovanja i studiranjakako bi popunili budžet (35%), odnosnoneposredno nakon školovanja i prije pronalaska posla u struci(19%). Nešto više od četvrtine ispitanika (28%) sezonskim je poslovima popunjavalo pauzu između stalnih poslova. Sezonske posloves nadom da će ostati „za stalno“, radilo je 28% ispitanika. Svaki peti ispitanik (19%) izjavio je kako je sezonski posao„baš po njegovoj mjeri“i kako mu odgovara takav način rada.
Gledano po vrsti posla kojeg su naši ispitanici odrađivali, prednjače oni uugostiteljstvu(63%),hotelijerstvu(recepcija, administracija) s 30% iprodaji(21%). S druge strane, najmanji dio njih radio je uodržavanju, sigurnosti ili proizvodnji(14%).
Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti
Djelatnici na sezonu nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, au posljednje vrijeme i cijelog svijeta zbog čega se ne čudi činjenica kako susigurna primanja(54%) ismještaj(42%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca.
Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok je radno vrijeme nešto manje važno.
Prednosti i mane sezonskog posla
Stjecanje novih znanja i vještina60% ispitanika ističe kao prednost sezonskog posla. Tu je iupoznavanje novih ljudi(50%) teplaćakoja je viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (49%).
Nešto više od trećine ispitanika kao prednost sezonskog posla vidiboravak na moru(38%), dok ih 34% smatra kako je glavna prednost sezonskog posla to što je sam posaozanimljiv i atraktivan. Tek manji broj ispitanika (10%) navodi kako sezonski posao nema prednosti.
S druge strane, više od pola ispitanikaograničeno trajanje sezonskog poslavidi kao njegovu najveću manu. Uz to, što je sezonski posao kratkog vijeka on je i intenzivan, odnosno puno intenzivniji nego cjelogodišnji posao, a upravo to kao manu navodi polovica ispitanika.
Da bi takav tempo rada trebao bitibolje financijski nagrađen smatra 43%, ispitanikakoji kao glavni nedostatak navode preniske plaće. Koliko je smještaj sezonskim radnicima važan govori i podatak da 41% ispitanika kao nedostatak sezonskog rada navodi nedostatak ili neadekvatan smještaj.
Plaće u sezoni su bitna stavka
Za svoj sezonski rad našiispitanici mjesečno očekuju minimalno 1.231 eura neto,što je čak 30% više u odnosu na prošlu godinu.
Mjesečna primanja, naravno ove io vrsti posla kojeg rade:
- Konobariu prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1.270 eura,
- Kuharibi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1.540 eura,
- Otrijeznitijasobaricemjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.013 eura,
- Recepcionerismatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1,136 eura,
- Prodavačiu prosjeku očekuju plaću od 1.126 eura.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 500 ispitanika, od kojih je 68% žena i 32% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 39% starije je od 40 godina, dok ih je 23% mlađe od 25 godina, a 24% ih ima između 31 i 40 godina, a njih 14% ima od 26 do 30 godina. Tri četvrtine ispitanika (69%) ima srednju stručnu spremu ili nižu.
Više o temiIzvor:Profitiraj.hr
