Ma kakav zero waste!? Restorani pravilno odlažu samo deset posto biootpada

Otpad se preslabo odvaja, a odvajanje je preduvjet za njegovo pravilno odlaganje i uklanjanje iz okoliša. U kanalu HoReCa prikupi se mnogo manje biotopada nego što ga nastane

Nula otpada ili, engleski, nula otpada smjer je koji nastoje slijediti ekološki osviještene tvrtke poput najvećih hotelskih kuća u Hrvatskoj Valamar Rivera, koja je u novoj poslovnoj strategiji objavljenoj prošle godine posebnu pozornost posvetila odlaganju otpada. Jedan od glavnih dvanaest ESG ciljeva te strategije povećanja je stope razdvajanja otpada. Godišnje se u Valamaru odvaja gotovo 50 posto otpada, što je sada više od hrvatskog i europskog prosjeka.

Osim što adekvatno odvaja otpad, upotrebljava i kompostere u kojima se otpad od hrane kompostira izravno na mjestu nastanka. Ove godine planira se dodatno uložiti u uređaje za kompostiranje i obradu biootpada. Mnogo novca ulaže i recikliranje otpadnih voda; namjeravate zadržati intenzitet crpljenja vode ispod 0,55 prostornog metra u zauzetoj sobi te nastaviti upotrebljavati pročišćene otpadne vode i optimizirati potrošnju vode. Jedan je od ciljeva i izbacivanje jednokratne plastike. Ta tvrtka sve vrste prikupljenog otpada dodatno selektira, preša i predaje ovlaštenim skupljačima te trenutno uređuje i oprema reciklažno dvorište za vlastite potrebe u Rapcu.

Odgovornim upravljanjem vodom i otpadom, odvajanjem otpada i smanjenjem korištenja jednokratne plastike, recikliranjem otpadnih voda i smanjenjem potrošnje vode Valamar želi biti bolji od prosjeka na razini Europske unije u sklopu izračuna po zauzetoj smještajnoj jedinici. U njemu kažu i da kontinuirano ulažu u energetsku učinkovitost i kružno gospodarstvo, iskorištavaju obnovljive izvore energije i skrbe za bioraznolikost.

Stajalište Jadranka grupe, još jedne velike turističke tvrtke koja upravlja hotelima, restoranima, kampovima i maloprodajnim objektima, smatra da zero waste ne bi trebao biti trend, već cilj kojem će svi težiti u skoroj budućnosti. Prikupljeni otpad unutar svojih pogona predaje ovlaštenim skupljačima otpada.

U svrhu upravljanja i poboljšanja gospodarenja otpadom ta kompanija ima certificiran sustav upravljanja okolišem prema međunarodnoj normi ISO 14001:2015. U cijeloj grupaciji nastaje nekoliko vrsta otpada: miješani komunalni, biootpad, papir, karton, plastika, staklo, otpadne prijenosne baterije, otpadni tiskarski toneri, otpad iz separatora kuhinjskih masnoća, otpad iz separatora naftnih derivata, električni otpad, kao i manje količine ostalih vrsta otpada: animalni otpad, drvo, tekstil, metalni otpad…

Pri odlaganju tvrtka surađuje s lokalnom komunalnom tvrtkom i ovlaštenim tvrtkama specijaliziranim za odlaganje posebnih vrsta otpada.

Jedna od tvrtki koje odlažu otpad najvećih hotelskih kuća na području Istre i Kvarnera jest Consultare iz Vrbovca čiji je direktor i vlasnik Marko List trenutno pregovara oko zbrinjavanja otpada s potencijalnim klijentima iz Dalmacije. Prema Listu, sektor zbrinjavanja otpada, prema podacima iz 2021. godine, godišnje proizvede oko sedamdeset tona otpada od hrane, od čega 22 posto ostaje u HoReCa kanalu, odnosno 15.400 tona, što je velika količina.

– Taj se otpad anaerobno fermentira u bioplinskim postrojenjima te od njega nastaju električna i toplinska energija, odnosno digestat, visokovrijedno organsko gnojivo. Kako bi se otpad iz kanala HoReCa mogao koristiti u tim postrojenjima, treba ga očistiti od nečistoće kao što su pribor za jelo, tanjuri, razne posude i ostale vrste nečistoće koje se vrlo često nalaze u spremnicima za otpad zbog nesavjesnog postupanja zaposlenika – kaže List.

Da bi riješila taj problem, tvrtka Consultare na hrvatskom tržištu nudi uređaj koji otpad pretvara u homogeniziranu i čistu sirovinu upotrebljivu za bioplinska postrojenja. Otpad koji se na taj način odlaže iskoristi što postoji i nema ostataka koji bi očistili okoliš.

Pomoć specijalaca

Na području Dalmacije odlaganjem otpada bavi se tvrtka Bio ulja iz Šibenika koja surađuje s gotovo svim velikim hotelskim kućama: Amadria Parkom, hotelima Solaris, Punta Skala, Primošten, Medena, Valamar Hotelima Dubrovnik te s više od tisuću restorana, brza hrana i kafića.

– Prikupljamo i šaljemo na zbrinjavanje više vrsta neopasnog otpada, s obzirom na to da najviše radimo s hotelima i ugostiteljskim objektima, najveći udio u količini prikupljenog otpada odnosi se na biorazgradivi otpad, otpadno jestivo ulje i ambalažni otpad, odnosno plastiku. , staklena, kartonska, metalna ambalaža i slično. Otpadno jestivo ulje šaljemo za proizvodnju biodizela, biorazgradivi otpad za anaerobnu digestiju u bioplinskim postrojenjima koja iz te sirovine proizvode električnu energiju, a sve vrste ambalaže šaljemo ovlaštenim tvrtkama na reciklažu – kaže član Uprave Bio Oila. Slađana Bijelić.

Prema njezinim riječima, prednost angažiranja tvrtki za odlaganje otpada jest što uvelike olakšava posao hotelima i restoranima koji se samostalno mogu pobrinuti samo za neke vrste otpada, a poput Bio ulja specijalizirane su isključivo za djelatnost prikupljanja i odlaganja neopasnog otpada te pružaju cjelovitu uslugu u skladu sa svim zakonskim propisima i pravilnicima o gospodarenju otpadom, kojima podliježu i oni sami.

– Upravo je najveća prednost hotela i restorana pri angažiranju tvrtki za odlaganje otpada jer s jednom tvrtkom rješavaju sve vrste otpada i postižu visoke postotke i realizaciju u razdvajanju otpada i reciklaži, što rezultira s najnižim mogućim udjelom komunalnog otpada – objašnjava Bijelić.

Otužna praksa

Međutim, tvrtkama za odlaganje otpada posao znatno otežava loše odvajanje otpada. Prema riječima direktora i vlasnika tvrtke Ka-plus iz Rijeke Zoran Antiću četiri vrste kuhinjskog otpada koji nastaje u hotelima, restoranima, brzom hranom i kafićima nađe se svega i svačega jer se otpad ne odvaja pravilno.

– Biorazgradivi otpad i otpad općenito najbolje odvajaju hotele u Istri, sjevernoj Hrvatskoj, Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ostali se ne trude previše. Neke čak i ne angažiraju tvrtke za prikupljanje otpada, nego sami mimo pravila bacaju otpad na odlagališta. Primjerice, kafić u Rijeci svakodnevno napuni četiri-pet vreća biootpada, odnosno voća za sokove i kave, i to baci na odlagalište gdje truli i smrdi umjesto da angažira tvrtku za odlaganjeotpada koja bi ga proslijedila bioplinskim postrojenjima na preradu i proizvodnju električne energije.

U Hrvatskoj ih ima šest, a samo dva rade s malo više od 50 posto kapaciteta. Restorani i kafići ne odvajaju dobar otpad, restorani to čine u samo 10 posto slučajeva, a kafići još manje – kaže Antić.