Bilo da je riječ o tvrtkama ponajprije posvećenim razvoju videoigara, XR studijima, bilo audiovizualnim produkcijskim tvrtkama, domaći proizvođači videoigara posljednjih godina ostvaruju impresivne poslovne rezultate. Najveći su IT izvoznici i vječno na radaru preuzimača
Od proizvodnje, izdavanja i izvoza videoigara, preko esportskih natjecanja i gejmerskih događaja, pa sve do suradnje s brojnim drugim industrijama, sektor razvoja videoigara u Hrvatskoj u posljednje vrijeme pokazuje velik rast. Tako je, primjerice, krajem prošle godine zabilježila vijest o akviziciji domaćeg studija Gamepires, tvorca popularne igre ‘SCUM’, koji je britanski izdavač igre Jagex preuzeo za još uvijek nepoznat iznos. Novo je to veliko preuzimanje nekih domaćih gejminga–Tvrtka od velikog igrača u toj industriji, nakon poznatog preuzimanja Nanobita od švedske Stillfront Grupe 2020., koja je upravo nedavno završena. Za 78 posto Nanobita Stillfront je tada platio sto milijuna dolara, ali konačni iznos preuzimanja još nije objavljen. Da gejming-industrija raste iznimno brzo i daleko nadilazi lokalne uvjete smatra Aleksandar Gavrilovićsuosnivač i direktor gaminga–tvrtke Gamechuck te tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliace – CGDA).
– Već se godinama svake godine dogodi velika strana akvizicija poput Cateije od Playrixa, Croteama od Devolvera, Nanobita od Stillfronta, Gamepiresa od Jagexa. Te su akvizicije već redovito na razinama od šest znamenki, ali još jedna gejming-tvrtka nije postala jednorog i prodala se za milijardu eura. Za to će se sigurno trebati pričekati još nekoliko godina – ističe Gavrilović.
Uz velika preuzimanja, dokaz kvalitete su, naravno, igre i projekti na kojima rade. Nanobit je, primjerice, izdan u prosincu način života igru ‘Too Hot to Handle’ u partnerstvu s Netflixom, a kako kaže Ivan Muratodnedavno direktor Nanobita i predsjednik CGDA, s 3,65 milijuna preuzimanja u ova tri mjeseca bilo je to najuspješnije izdanje neke Netflixove igre.
Aduti gospodarskog aduta
– Očekujemo da će do ljeta postati Netflixova igra s najvećim brojem preuzimanja, a to je trenutno ‘Stranger Things: 1984’ s 4,17 milijuna preuzimanja – dodaje Murat koji smatra da bi svaka druga akvizicija mogla dodatno ubrzati razvoj gaminga. u Hrvatskoj.
Gamepires je, pak, najpoznatiji po svojoj uspješnici ‘SCUM’, igrica preživljavanja koja je do sada prodana u tri milijuna primjeraka, a uz Jagex će se nastaviti unapređivati. U 2021. ostvario je 3,8 milijuna eura prihoda, a iako financijskih podataka za 2022. još nema, direktor Andrej Levenski za Lider je nedavno otkrio kako u 2022. očekuju ukupni prihod od četiri milijuna eura, s obzirom da su u zadnjih nekoliko mjeseci prošle godine zahvaljujući promociji i marketingu porasli 20 posto.
Osim Gamepiresa i Nanobita, i samoborski Pine studio može se pohvaliti uspjehom. Igru ‘Escape Simulator’, koju je izdao prije nešto manje od godinu i pol dana, dosad je zaigralo gotovo dva milijuna igrača, što je tvrtki donijelo odlične poslovne rezultate. U 2021. godini ostvario je gotovo 1,2 milijuna eura prihoda, a uz nastavak rada i razvoja na igricama prošle godine uspio je nadmašiti te rezultate.
– U posljednjih devet godina, koliko studio postoji, uspjeli smo skoro svake godine udvostručiti dobit, au posljednje dvije godine imali smo rast veći od 1000 posto – ističe suvlasnik Pine studija. Boris Barbir te dodaje kako osim ‘Simulatora bijega’, koji im je trenutno u fokusu, radi i na potpuno novom projektu, o kojem još ne smije govoriti.
Tristo posto rasta
Da je gejming već sada važan segment hrvatskog gospodarstva s velikom perspektivom razvoja, potvrdila je i prva ‘Analiza hrvatske industrije proizvođača videoigra’, koju je proveo CGDA uz podršku A1 Hrvatska. Naime, kako objašnjava koordinatorica medijske strategije, gejminga i sponzorstva u A1 Hrvatska Marijana Zagoractijekom dvije prethodne godine obilježene pandemijom gejming-tvrtke u Hrvatskoj generirale su uzastopnu dobit veću od 10 milijuna eura.
– Kad se uzme u obzir da je udio izvoza u tom prihodu čak 80 posto, to je gotovo dvostruko više od izvoza koji ostvaruje IT sektor, koji se na hrvatskom tržištu često smatra glavnim adutom gospodarskog razvoja i rasta – dodaje Zagorac.
A upravo A1 Hrvatska u partnerstvu s Poduzetničkim inkubatorom Pismo iz Novske nudi omogućiti mladima da započnu svoje karijere u tom perspektivnom sektoru. Andreja Šeperac, ravnateljica Regionalnoga koordinatora Sisačko-moslavačke županije, ističe da je prije pet godina u Hrvatskoj djelovalo samo nekoliko gejming-studija, danas ih je oko 140, a od toga je pola osnovano u Novskoj. Edukacije u Pismu do sada je pohađalo čak 240 polaznika, a iza stanara inkubatora tisuću je različitih projekata.
– Iako je riječ o mladim tvrtkama, veliki dio njih od prvih dana pokazuje odlične rezultate. Kad nekom godišnji prihod raste više od 300 posto u odnosu na godinu prije, možemo reći da je riječ o vrlo brzom rastu. Osim videograma, bave se izradom različitih IT rješenja, aplikacija, mrežnih stranicu, što, naravno, podupiremo jer svi znamo da izrada videoigra nije jednostavna i da traje dugo, a tvrtke moraju preživjeti pa onda rade i dodatne poslove – objašnjava Šeperac.
Rizik financiranja
Novljanske gejming-tvrtke, dodaje Šeperac, svake godine povuku oko 150 tisuća eura različitih ulaganja u svoje proizvode, a jedan od njih je i Misfit Village s videoigrom ‘Go Home Annie’.
– Ta horor-videoigra čija je demo objavljena na platformi Steam svakako je jedna od najiščekivanijih ove godine. Milijunski su pregledali te videoigre na YouTubeu, ali i drugim društvenim mrežama. Podjednako je vole igrači i oni koji vole gledati druge kako igraju – opisuje Šeperac igru nastalu u tome malome slavonskom gradu.
“Go Home Annie”, dodaje Gavrilović, primjer je igrice čiji je prvi dio razvoja podržao Hrvatski autovizualni centar, a potom su financiranje daljnjeg razvoja preuzeli strani izdavači, pod puno boljim uvjetima za domaću ekonomiju. . Naime, iako gaming–scena naizgled cvjeta, još je zapreka s kojima se suočavaju tvrtke i stručnjaci, a jedan od njih zasigurno je i financiranje razvoja.
Gavrilović napominje da, iako je HAVC preuzeo dio rizika, još je gotovo sav rizik financiranja videoigara u Hrvatskoj prepušten razvijačima videoigara.
– Oni najčešće nemaju vlastita sredstva i moraju ulaziti u nepovoljne ugovore s investitorima i izdavačima. Brz ekonomski rast industrije videoigara morao bi biti popraćen i institucionalnim, financijskim i kadrovskim rješenjima za industriju, što je tek u povojima, ali se o tome već razmišlja, uzevši u obzir pomake u posljednjih nekoliko godina u financiranju videoigara pomoću HAVC-a i obrazovnih programa – dodaje Gavrilović.
Sedam milijuna eura proizvođačima
Iako je potkraj prošle godine potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koji najviše problema stvara upravo industrije igara jer u ugovorima s američkim izdavačima gubi do 30 posto prihoda od razvoja videoigrara, još nije stupio na snagu. Gavrilović ističe da će prihod cjelokupnog sektora porasti za 10 posto potpisivanjem ugovora.
– Od 70 milijuna eura prihoda koje industrija na godinu stvori izvozom, oko 20 milijuna eura dolazi od igrača iz SAD-a, što znači da taj iznos više neće ići na američke poreze po odbitku od 30 posto već direktno proizvođačima, što je oko sedam milijuna eura i što je rast prihoda od 10 posto čim potpisani ugovor stupi na snagu, nakon ratifikacije Kongresa. Većina tog novca vjerojatno će se reinvestirati u nove projekte videoigrara zato što je industrija i dalje u fazi ulaganja u razvoj – napominje Gavrilović.
Tvrtke se mogu koristiti i sredstvima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a Novska je primjer grada koji dodatno financira pokretanje gejming-tvrtke.
– U ovom trenutku svaka novoosnovana tvrtka u Novskoj dobiva 15 tisuća eura od HZZ-a i još 2600 eura od Grada Novske – napominje Šeperac.
Perspektiva razvoja
Budući da je inkubator nastao kao projekt financiran europskim novcem, prilike vide iu sljedećoj financijskoj perspektivi. Primjerice, trenutno provodimo edukativni projekt ‘AI & GAMING JURK EDIH’ vrijedan 2,3 milijuna eura, sufinanciran sredstvima Europske komisije i iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka. Učenje o izradi videoigara, smatraju u Pismu, ključno je za rast industrije.
– Industrija se bez ljudi s točno određenim kompetencijama neće moći razvijati ili će doseći svoj maksimum i prije nego što to mislimo. Zato je potrebno razvijati usavršavanje, povećati kompetencije postojećih kadrova, ojačati struku… To je naša misija i zato smo u svom budućem kampusu predvidjeli i otvorenje fakulteta – dodaje Šeperac.
Dakle, napravite igrice–tvrtke nastavile jahati na krilima dosadašnjeg uspjeha, moraju se okrenuti budućnosti, i to ponajviše ulaganjem u razvoj i radnu snagu. A osim programerZagorac ističe da gejm
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
