Od iznajmljivanja se ne može živjeti, a bez iznajmljivanja preživjeti?!

Porezno rasterećenje plaća, koje od Vlade traži Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), djelomično bi se nadomjestilo povećanjem poreza iznajmljivačima u turizmu koji sad plaćaju paušal. Poslodavci tvrde da bi tako uštedjeli milijardu eura, a država bi dio gubitka pokrila povećanjem poreza iznajmljivačima u turizmu, koji bi umjesto paušala plaćali deset posto poreza, što bi iznosilo 300 milijuna eura na godinu. Time bi, tvrde u HUP-u, svi iznajmljivači u Hrvatskoj plaćali jednak porez od deset posto, što sad nije slučaj s iznajmljivačima u turizmu, rentijerstvo bi postalo manje atraktivno i iznajmljivači bi bili aktivniji na tržištu rada.

No Ministarstvo turizma i sporta, prema odgovoru na novinarski upit, trenutno ne radi na zakonskim prijedlozima koji bi preuzeli pravnu stečevinu Europske unije, a koja bi se odnosila na privatni smještaj u turizmu.

Uređeno opterećenje

Prema podacima istog ministarstva, smještaj u domaćinstvu čini više od 60 posto ukupnog smještaja, što Hrvatska čini jednom od država s najvećim udjelom privatnog smještaja u EU-u. Hrvatska je također jedna od rijetkih država koje su kategorizirale tu vrstu smještaja i pravno uredile njegovo poslovanje te porezno i ​​parafiskalno opterećenje, odnosno zakonski postavile jasna pravila za razvoj smještaja u domaćinstvu.

Jedini smo, ili među rijetkima, osim sustava kategorizacije, uspostavili sustav eVisitor – informacijski sustav koji uz prijavu i odjavu gostiju omogućuje obračun i kontrolu naplata turističkih pristojbi, obradu i analizu podataka te izvještavanje u statističke svrhe. Osim toga, eVisitor sadrži i registar svih pružatelja usluga smještaja i njihovih smještajnih objekata na području Hrvatske, odnosno sve bitne podatke o iznajmljivačima.

Iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) poručuju da privatni smještaj ima značajan udio u ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. Naime, tijekom 2022. u Hrvatskoj je ostvareno oko 105 milijuna noćenjaod čega najviše u privatnom smještaju, oko 47 milijuna kuna.

S obzirom da se upravo na tom području ostvaruje najveći dio ukupnog turističkog prometa, koji uključuje i najveći broj kapaciteta, HTZ, sukladno zakonskim obvezama, provodi niz promotivnih i marketinških aktivnosti za kvalitetno pozicioniranje i promociju privatnog turizma. smještaja na domaćem i inozemnom tržištu, pri čemu ističe kvalitetu, dostupnost i sigurnost privatnog smještaja.

Osim toga, u suradnji s Institutom za turizam proveo je istraživanje među poznavateljima kako bi saznao kakvo je pravo stanje na terenu, kakva su obilježja ponude te kakve su usluge koje se pružaju u okviru obiteljskog i privatnog smještaja. U tijeku je analiza prikupljenih podataka, koja će biti završena u drugoj polovici svibnja.

Možebitna diskriminacija

Konzultant Nedo Pinezićiznajmljivač i vlasnik tvrtke Quanarius s Krke, tvrdi da prijedlog HUP-a i SDP-a nije dobar.

– Prije svega zbog toga što bi se njime diskriminirao jednu skupinu natjecatelja dohotka od imovine i imovinskih prava i to baš one građane koji pretežito imaju prebivalište u mjestu u kojemu pružaju uslugu najma smještaja turistima pa time već plaćaju porez na prvi dohodak jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljuju smještaj turistima. Za razliku od te grupacije građana, građani koji imaju u vlasništvu nekomercijalni smještaj u stanovima za provođenje slobodnog vremena u mjestu u kojem turisti nemaju prebivalište svojim porezom na dohodak ne pridonose proračunskim sredstvima JLS-a u kojem imaju takav smještaj.

Također, svi drugi natjecatelji dohotka od imovine i imovinskih prava tim se prijedlogom ne razmatraju. Nadalje, svako novo troškovno i porezno opterećenje smanjit će obujam legalnog, registriranog najma smještaja turistima, a povećati sivu zonu, u kojoj već imamo 300.000 stanova, većinom u stranom vlasništvu. U toj se sivoj zoni ne plaća turistička pristojbaosim malog dijela paušala za vlasnike od 10 eura godišnje, a ne plaća se porez na dohodak – nabraja Pinezić.

Turističko podmazivanje ekonomije

Prema njegovim riječima, a prema sadašnjem modelu, vlasnici apartmana koji iznajmljuju turistima najizdašniji su obveznici PDV-a jer zbog iznajmljivanja imaju povećane troškove energije, komunalnih usluga, usluga održavanja, povećane potrebe za potrošnim materijalom… Na sve to plaća se PDV bez prava. povrata.

Paušalni porez, kako objašnjava Pinezić, sastoji se od tri djela: paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe i turističke članarine te iznose prosječno 100 eura po krevetu.

– Eto, to su fiskalna i parafiskalna davanja. Što se tiče koristi za nacionalno gospodarstvo, turist potroši 25 do 30 posto svog proračuna putovanja na smještaj. Ostatak se troši na prijevoz, hranu, kupovinu, zabavu itd. Što znači da svaki turist koji boravi u homestayu obilato ‘podmazuje’ nacionalno gospodarstvo potrošnjom, pri čemu, naravno, plaća i PDV – naglašava Pinezić.

Porezni status

Dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima, objašnjava Pinezić, u skupini je dohodaka od imovine i imovinskih prava, što je tzv. drugi dohodak. Prema njegovom mišljenju, takav porezni status ‘iznajmljivača’ ne može se izdvojiti od ostalih iz te porezne grupe (dohodak od iznajmljivanja stanova, poslovnih prostora, vrijednosnica, dividendi i sl.).

Ako bi vlasnik stana unio u trgovačko društvo kao dugotrajnu imovinu imao bi pravo obračuna amortizacije po stopi od pet posto na 20 godina. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa prinosa na uloženi kapital u stan koji se iznajmljuje turistima šest posto, ostatak vrijednosti za oporezivanje bez obračuna troškova iznosio bi jedan posto godišnje na vrijednost nekretnine. Kad bi se knjigovodstveno oduzeli svi pripadajući troškovima poslovanja, porezne osnovice ne bi bilo. Ako bi vlasnik stana bio u sustavu PDV-a od početka investicije mogao bi ‘prebijati’ PDV ulaznih s izlaznim računima pa ne bi plaćao ni PDV.

Prinos od šest posto

Nadalje, navodi Pinezić, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), 50 posto nositelja rješenja o kategorizaciji smještaja u domaćinstvu su umirovljenici s prosječnom mirovinom od 300 eura, 25 posto su obrtnici i poduzetnici, vlasnici smještaja koji više poslova više naslova ostvaruju prihode. , ali i plaćaju porez po više osnova prihoda, 25 posto iznajmljivača zaposlenici su u javnom i privatnom sektoru, a ostali su oni koji su ostali bez posla zbog privatizacije, stečajeva i drugih razloga u godinama kad se teško mogu natjecati na tržištu rada te invalidne osobe i slično.

– Dohodak koji se ostvaruje pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu nije dovoljan za podmirenje svih životnih troškova jedne o