“Bruxelles pokušava obuzdati spor, ali neizvjesnost se nastavlja”, rekao je bugarski farmer Iliev. Ono što bi nas umirilo jest da koridori solidarnosti u praksi ostaju koridori solidarnosti.

Angela Vukodinova ljute hrpe neprodanih sjemenki suncokreta u njegovoj žitnici u središnjoj Bugarskoj. Kao i drugi poljoprivrednici u istočnim zemljama EU-a, za nered koji je nastao krivi priljev ukrajinskog žita.

Pošto je ruska invazija blokirala neke crnomorske luke, velike količine ukrajinskih žitarica, koje su jeftinije od onih proizvedenih u Europskoj uniji, završile su u srednjoeuropskim zemljama zbog logističkih zavrzlama, izvršivši utjecaj na cijene i prodaju lokalnih poljoprivrednika.

Poljoprivrednici u istočnim državama EU prosvjedovali su posljednjih mjeseci rekavši da je taj potez zasitio tržište i doveo do velikog pada cijena u njihovim zemljama.

Kao odgovor na to, Europska unija ponudila je financijsku pomoć poljoprivrednicima pogođenim priljevom.

“Nemamo ništa protiv ukrajinskog naroda… Ali kompenzacija koju nudi EU za naše gubitke je smiješna”, rekao je Vukodinov, 61, koji je poljoprivrednik više od 30 godina u središnjem bugarskom gradu Sjedineni.

Nakon prosvjeda, vlasti u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj najavile su da će privremeno zabraniti ukrajinske žitarice, iako je i dalje dopušten tranzit robe dok traju pregovori s EU-om za pronalaženje rješenja.

Nakon ruske blokade Crnog mora prošle godine, zemlje članice EU-a pristale su uvoziti određene proizvode iz Ukrajine bez količinskih ograničenja i carinskog pregleda.

Roba je bila namijenjena Africi i Bliskom istoku, ali je zapela, dijelom zbog logističkih problema, uključujući lošu infrastrukturu u Bugarskoj.

“Žitnice su pune, tržišta uopće nema, nema potražnje za bilo kakvim poljoprivrednim proizvodima… povrh damping cijena”, rekla je Danka Marinčeška, voditeljica proizvodnje u obiteljskom gospodarstvu Vukodinov.

“Nije pošteno prema nama”

Podaci bugarskog ministarstva poljoprivrede pokazuju da je oko 940 tisuća tona ukrajinskog suncokreta sjemena uvezeno u najveće članice Europske unije prošle godine, odnosno točnija polovica ukupnog izvoza suncokreta sjemena iz Ukrajine u EU.

Susjedna Rumunjska je druga s gotovo 360 tisuća tona.

“Rumunjska i EU su bile nepravedne prema nama jer je, suprotno onome što su obećali, velik dio žitarica koje su trebale samo proći kroz Rumunjsku ostavljene ovdje”, rekao je Florentin Bercu, predstavnik rumunjskog sindikata poljoprivrednika.

Tržište sjemenskih suncokreta u Bugarskoj postalo je “prezasićeno”, rekao je Marin Iliev, član upravnog odbora Plovdivske unije proizvođača žitarica.

“Nitko nije primijetio što se događa. …Tržište je preplavljeno i cijene su pale”, dodao je.

Cijene su premašile oko 870 eura po tonu u ožujku 2022., odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu. Od tada su pale na oko 360 eura po tonu, što ne pokriva troškove proizvodnje, uključujući povećanje cijene gnojiva, kaže Iliev.

“Aristokracija velikih poljoprivrednika”

Nikolay Valkanov, voditelj think tanka InteliAgro sa sjedištem u Sofiji, optužio je “aristokraciju velikih farmera” da zemlju drži “taocem” jer prošle godine nije prodala proizvode u nadi da će cijene rasti.

“Prosječna cijena ukrajinskog sjemena suncokreta prodanog u Bugarskoj prošle godine bila je 690 dolara po toni. Vi mi recite jesu li to dampinške cijene. Zašto bugarski farmeri tada nisu prodavali?”, upitao je u razgovoru za agenciju AFP.

Suočena s prosvjedima poljoprivrednika i blokadama cesta posljednjih mjeseci, ponudila je Europska komisija

Više o temiIzvor:Poslovni.hr