U Hrvatskoj nedostaje hospicija i palijativnih kreveta. “Veliki je broj zahtjeva”

U Hrvatskoj nedostaje hospicija i palijativnih kreveta te se umirući bolesnici često nalaze na odjelima za akutno zbrinjavanje gdje ne mogu dobiti primjerenu skrb. Novom zdravstvenom reformom se najavljuje povećanje bolničkih kreveta za palijativnu skrb za trećinu.

Ministarstvo zdravstva izvjestilo je kako se u sklopu zdravstvene reforme planira smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta, jačanje dnevnih bolnica te povećanje broja bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb za 30 posto.

Po sadašnjem nacionalnom planu razvoja palijativne skrbi i javnozdravstvene mreže predviđeno je da u svim županijama, na primarnoj zdravstvenoj razini, postoji 50 koordinatora palijativne skrbi i 50 mobilnih palijativnih timova koji dolaze u domove bolesnika i služe kao podrška.

Najčešće intervencije palijativnih timova odnose se na zbrinjavanje neugodnih simptoma, kao što su bol, mučnina, gubitak apetita, opći umor, povraćanje, te naravno psihološke i duhovne poteškoće. Glavna palijativna skrb na primarnoj razini odvija se u kućama bolesnika.

“Ono što kod nas nije dostatno je hospicij kako bismo objedinili sve ono što jedna palijativna skrb kao djelatnost treba imati”, rekla je koordinatorica palijativne skrbi u Domu zdravlja istok Jelena Bilić.

Ustanova za palijativnu skrb hospicij “Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci ima s HZZO-om ugovoreno 14 postelja te je 16 palijativnih kreveta ugovoreno za Hospicij Matošić pri Domu zdravlja Splitsko dalmatinske županije.

Bilić je naglasio kako su obje ustanove donekle plaćene od države, što je važno pošto palijativnu skrb Vijeće Europe zamišlja kao djelatnost koja nikada neće ovisiti o financijskom ili imovinskom stanju bolesnika.

“Medicinske sestre i liječnici u bolnicama teško se mogu jednako posvetiti umirućim pacijentima kao i onim generičnim pacijentima koji prolaze kroz odjel. Stoga se u bolničkim odjelima često ne dobije primjerena skrb”, upozorila je Bilić.

Upravo zato ističe se važnost hospicija u kojima se na drugačiji način radi s bolesnicima, te se načela i pristup potpuno razlikuju od jednog akutnog bolničkog odjela.

U Hrvatskoj najviše palijativnih postelja ima Opća bolnica Varaždin s uključenim lokacijama Novi Marof i Klenovnik (89), Specijalna bolnica za plućne bolesti (51), Opća bolnica ˝Hrvatski ponos˝ Knin (20) i Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana (17). ).

Najmanje postelja ima Opća bolnica Gospić, Županijska bolnica Čakovec, Opća bolnica Šibensko-kninske županije, Opća bolnica Zabok (po dvije postelje).

Za potrebe za palijativnu skrb i kapacitete za pružanje palijativne skrbi na razini Hrvatske, koriste se preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb (EAPC) te je procijenjena potreba za 80-100 palijativnih postelja na jedan milijun stanovnika ili ukupno 343 do 429 postelja.

U sklopu zdravstvene reforme finalizira se i Nacionalni plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2023. do 2026. te provođenje Programa palijativne skrbi.

Kroz taj Program planirano je umrežavanje dionika koji skrbe o palijativnim pacijentima unutar sustava zdravstva, osnaživanje dionika u sustavu zdravstva u kontekstu ljudskih kapaciteta u svrhu osiguranja što kvalitetnije usluge, ali iu kontekstu kvalitetnijeg upravljanja ukupnim dostupnim ljudskim potencijalima.

Palijativni pacijenti žele biti kod kuće

Bilić smatra kako bolesnici žele završiti svoj život kod kuće. “Općenito je mišljenje nas koji radimo u palijativi, da bi upravo težište palijativne skrbi trebalo biti na primarnoj zdravstvenoj razini te da bolnica nije mjesto za umiranje”, objasnila je.

Istaknuta je kako je u posljednjih pet godina postignuto oko 80 posto ugovorenih kapaciteta u javno-zdravstvenoj mreži, s time da je Bjelovarsko-bilogorska županija bila jedna od zadnjih koje nisu imale ni koordinatora ni palijativnih timova.

“Dosada smo imali ukupno preko 1500 bolesnika u skrbi kroz četiri i pol godine, što je čak i više nego što bi trebalo biti po statističkim podatcima po broju stanovnika. Ne, zbog pandemije covida imamo zamah onkoloških i zalječenih bolesti, pa imamo veliki broj zahtjeva”, objasnio je Bilić trenutno stanje u sustavu.

Naglašava da je nedovoljno kadra u svim djelatnos