Rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2022. godine od 4,0 posto na godišnjoj razini iznad je očekivanja zahvaljujući bržem rastu investicija i javne potrošnje. Na snažan rast investicija (+9,6 posto), odgovornih za pola opće stope rasta, utječe ‘vodopad’ EU fondova te rastuća orijentacija ekonomije na izvoz.
Naime, ona potiče investicije u konkurentnost pred ulazak u europodručje gdje se jačaju konkurentski pritisci na naše tvrtke, navodi se u analizi Hrvatskih udruga poslodavaca. Javna potrošnja doprinosi rastu BDP-a gotovo 50 posto, a rasla je po stopi od +6,8 posto, što je odraz rekordnih iznosa subvencija iz paketa energetskih mjera uz rast sufinanciranja investicija iz EU fondova. Suficit proračuna od oko 1 posto BDP-a omogućuje pravodobno jačanje javne potrošnje, koja je neupitno kratkoročno djelovala stabilizacijski i spriječila još snažnije usporavanje rasta BDP-a.
Unatoč solidnom rastu broja zaposlenih od oko 2,5 posto u 2022., rast osobne potrošnje od svega 1,3 posto nakon prosječno 6,8 posto tijekom ranija dva kvartala potvrđuje snažan pad kupovne moći. Rast izvoza robe i usluga je više no upola slabiji u odnosu na prvih devet mjeseci zbog slabije inozemne potražnje.
Na razini 2022. ostvaren je realni rast BDP-a od 6,3 posto uz podjednako snažan doprinos osobne potrošnje i investicija. Doprinos neto izvoza (roba usluga) je neutralan unatoč znatno snažnijem rastu uvoznih cijena od izvoznih, u uvjetima energetske krize, znatno većeg uvoza energenata i drugih sirovina te snažno pada inozemne potražnje.
Sve u svemu, Hrvatska je lani bila četvrta najbrže rastuća ekonomija EU te najbrže rastuća ekonomija u CEE regija s daljnjim snažnim kvalitetnim poboljšanjem strukture rasta BDP-a u korist izvoza, naročito robnog. U ovom trenutku HUP zadržava procjenu manjeg pada BDP-a u ovoj godini od oko 0,5 posto i nakon kumulativnog rasta od 20 posto tijekom zadnje dvije godine.
Brži rast investicija
U posljednje vrijeme nemali broj analitičara objavio je pozitivne revizije prognoze za gospodarstvo eurozone zahvaljujući snažnom padu cijena energije, znatno manjim rizicima racionalizacije potrošnje energije te oporavku kineskog gospodarstva kao najvećeg pokretača izvoza za mnoge članice EU.
U narednim HUP-ovim kvartalnim izgledima u prvoj polovici travnja razmotrit će se mogućnost pozitivne revizije Kretanje BDP-a za 2023.osobito nakon produljenja Vladinih mjera za ublažavanje energetske krize sa stabilizacijskim učinkom na poslovanje poduzeća te kupovnu moć građana.
S druge strane, unatoč oporavku ekonomskog optimizma na horizontu od šest mjeseci, popularni IFO indeks poslovnog klime u Njemačkoj pokazuje pogoršanu percepciju trenutnog stanja u ekonomiji u skladu s negativnim utjecajem inflacije na realnu kupovnu moć stanovništva, silaznim trendom tvorničkih narudžbi od lanjskog proljeća naovamo te pogoršanjem uvjeta financiranja. Od prošlog ljeta, ESB podigao ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu bi do kraja ove godine trebalo dodati još 150 baznih bodova.
S prvim kvartalom ove godine iz HUP-a očekuju potvrdu ulaska najveće europske ekonomije, Njemačkenašeg vanjskotrgovačkog partnera – u recesiju.
Kad govorimo o pozitivnim utjecajima na hrvatsku ekonomiju, pozitivno djeluju najave vodećih turističkih operatera za nadolazeću sezonu u godini kad uđe u Schen
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
