Stariji čvrsti diskovi trajniji su od novih, a prosjek radnog vijeka je niti 3 godine

Stručnjaci američke tvrtke Secure Data Recovery od 2007. godine su u svojim rukama imali preko 100 tisuća računalnih čvrstih diskova svih vrsta te su na njima rješavali sve zamislive tehničke probleme. Na temelju svog dugogodišnjeg iskustva i svježih podataka o zatajenjima diskova izradili su analizu, s prilično zanimljivim zaključcima. Objavili su i trenutno aktualan očekivani životni vijek čvrstih diskova (HDD i SSD varijanti), zasnovan na srednjim vremenima koja su prošla od kupnje do prvog kvara pojedinog diska.

Analiza predvidljivih kvarova

Podaci korišteni za ovu analizu pokrivaju tisuće diskova koji su im stigli u ruke 2022. Secure Data Recovery prvo analizira broj radnih sati svakog diska, od prvog pokretanja do dolaska na servis. Zatim se analiziraju i izgubiti sektori (nazvani na grafikonu sektor na čekanju), pronađeni tijekom testiranja. U analizu su uključeni samo diskovi koji su pretrpjeli “obično” zatajenje, dakle ne i oni s nepredviđenim mehaničkim kvarovima, do kojih su doveli skokovi napona, zloćudni programi, prirodne nepogode ili oštećenja uslijed nepropisnog rukovanja.

Prvi podaci iz analize govore da je oko 80% grešaka na diskovima upravo takvih, “nepredvidivih”, pa se analiza koja slijedi temelji na oko 20% diskova s ​​”predvidivim” uzrocima kvara. Konačni uzorak uključio je 2007 jedinki.

Manje od tri godine do kvara

Prema podacima iz gornje tablice Secure Data Recovery zaključuje da je prosječni HDD disk prije zatajenja radio 25.233 sata, što je 1.051 dan, odnosno dvije godine i deset mjeseci. Pritom je razvio prosječno 1.548 izgubiti sektora, dok su razlike među proizvođačima značajne. Isto tako, postoje razlike u diskovima unutar asortimana pojedine marke.

Stariji su bolji

Analiza nadalje otkriva da stariji tvrdi diskovi traju dulje od onih proizvedenih u novije vrijeme. Najkvalitetniji, kažu, i najizdržljiviji diskovi svakog od analiziranih proizvođača proizvedeni su – prije 2015. godine.

Kao razlog tome stručnjaci navode činjenicu da potrebe korisnika danas uključuju sve više skladišnog prostora, a stalna utrka za bolje performanse i veće kapacitete te nižim cijenama, u sve kompaktnijem obliku, donosi i kompromise u pogledu trajnosti. . Komponente su pod većim opterećenjem, nove tehnologije maksimalno koriste materijale, a sve to dovodi do svih češćih grešaka u radu. Također je primijećeno da su diskovi sa “starom” tehnologijom CMR (konvencionalno magnetsko snimanje) trajniji od onih koji koriste SMR (magnetsko snimanje sa šindrom), iako potonji nude veći kapacitet.

Stanje s SSD-ima

Analiza se kratko osvrnula i na SSD diskove, koji umjesto limitiranog radnog vijeka imaju ograničen broj ciklusa zapisivanja i brisanja podataka. Kao iu slučaju HDD-a, i ova vrsta čuvanja bilježi sve više pogrešaka, a najvažniji čimbenik vezan uz njihovu trajnost je – količina podataka koji su na njih zapisivani. Neki korisnici također mogu svoje SSD-e “istrošiti” u samo nekoliko godina, dok drugima traju 5 godina i duže.

Kako se pripremiti na kvar?

Na kraju postoje standardne preporuke kako se pripremiti za (neizbježan?) kvar diska. Osnovna metoda je, naravno, backup prema pravilu 3-2-1: čuvanje tri kopije podataka na dva uređaja, s jednom odvojenom adresom. Na primjer: spremite važne podatke sa svog računala na vanjski disk, a zatim ih kopirajte na pouzdanu uslugu u oblaku.