Problem pretjeranog izlova potpuno je izvan kontrole”, rekla je Nataša Kalauz.
Izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz rekla je, u povodu Dana planeta Zemlje, kako se već i danas suočavamo s ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena.
“Dok ne počnemo razumijevati da je to nešto što će nas jako boljeti, ne znam koliko ćemo biti spremni na promjene. Osim što imamo elementarne nepogode i ekstremne vremenske prilike, zbog klimatskih promjena imamo i povećanje pritiska na javno-zdravstveni sustav. Primjerice, sezone alergija su se strahovito produljile. Imamo značajno veći broj ljudi koji pate od zdravstvene tegobe zbog alergija, koje su direktno vezane uz klimatske promjene. Potom imate ulazak invazivnih vrsta u određenu mora, gdje ona nikada prije nisu bile i ugrožavaju domicilne vrste”, kazala je Kalauz zaN1.
Izrekla je i da, prema konzervativnim procjenama, već oko 2050. godine u Jadranskom moru možda više neće biti ribe.
“Dakle, imamo još možda 20-ak godina da jedemo ribu, a onda naša djeca neće imati ribu u Jadranskom moru, barem ne kako je imamo danas. Problem pretjeranog izlova potpuno je izvan kontrole”, rekla je.
Kalauz ukazuje i na problem krčenja šuma, koje za sobom ostavljaju velike poplave i klizišta.
“Priroda je zakon spojenih posuda. Ako eliminirate jednu stvar, ugrozili ste cijeli poredak i ekosustav. Čovjek je samo dio tog ekosustava”, upozorava Kalauz.
Rast broja oboljelih od hipertenzije izravna je, kaže, posljedica klimatskih promjena.
“Dakle, ljudi koji umiru zbog klimatskih promjena. Samo prošle godine u Europi je umrlo 15.000 ljudi zbog tih posljedica. Problem hipertenzije je u top tri problema i uzroka smrti. Korelacija između porasta temperature i bolesti koje su direktno vezane uz takve probleme potpuno je jasna. Moramo ozbiljno razmisliti o našoj poreznoj politici koja sustavno potiče nepoćudne oblike gospodarskog razvoja. Ne ulažemo niti u znanje, ni u tehnologiju, ne potičemo zeleni biznis. Kroz izbore tražimo od naših donositelja odluka posvećivanje tema koje su ocijenjene. Trebamo ozbiljno razmišljati kakvu hranu jedemo. Ljudi misle da je naftna industrija glavni zagađivač, ali hrana
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
